Državno odvjetništvo istražuje odnose između Miroslava Kutle i Ive Sanadera te Sanaderovu povezanost s Hypo bankom i financijske malverzacije koje su se iz toga izrodile. Naime, u Državnom odvjetništvu potvrdili su nam da su službeno zatražili provjeru navoda Milene Šenator, financijske direktorice u Kutlinoj Globus grupi od 1994. do 1997. godine, koja tvrdi da je za proviziju od 800.000 njemačkih maraka Sanader sredio Kutli kredit u Hypo banci od 4 milijuna maraka. Državno odvjetništvo od Hypa traži sve pojedinosti upravo o tome kreditu.
Nije bila u policiji
Također su potvrdili da je Milena Šenator obnovila suradnju s Državnim odvjetništvom. Tijekom dana pojavile su se informacije da je M. Šenator poslije istupa u HTV-ovoj emisiji Latinica u utorak ujutro bila na ispitivanju u policiji, no to nije točno. Nema ni razloga jer je dodatne iskaze o Kutlinim crnim fondovima dala prije nekoliko mjeseci.
O pojedinostima nove suradnje nismo mogli mnogo doznati, no zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić napomenuo je kako je M. Šenator i sama kazala da pri prvom iskazu u Državnom odvjetništvu 2001. godine nije rekla sve niti je dala svu dokumentaciju. Pajić je potvrdio da je sada ta suradnja opsežnija i omogućuje kvalitetniju provjeru kretanja novca, no nije želio ići u pojedinosti.
Dragan Novosel, zamjenik glavnoga državnog odvjetnika koji je prvi, još 2001. godine saslušao M. Šenator, odbacuje pak njezine tvrdnje da ju je poslije tog iskaza Državno odvjetništvo prodalo.
– Zabilježio sam sve što je izjavila i odmah prosljeđivao policiji. Kako je dala koji dio iskaza, tako sam ga slao u MUP – kaže Novosel i dodaje da je nakon toga izbila afera Grupo te da je tadašnji glavni državni odvjetnik Radovan Ortinsky cijeli slučaj, dakle Grupo i svjedočenje o Kutlinim isplatama, dao u rad njegovoj kolegici.
U vezi s informacijom da je Kutle isplatio Sanaderu 800.000 DEM kao proviziju za kredit od 4 milijuna maraka, Pajić je upozorio da u ovome trenutku to nije dokazano.
– M. Šenator rekla je kako je tih 800.000 DEM dala Kutli, a da ih je onda Kutle, kako joj je rekao, dao Sanaderu i naložio joj neka napiše potvrdu. Zato ta isplatnica i postoji – kaže zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Dodaje kako je M. Šenator rekla da je vodila evidencije o Kutlinim isplatama, ali je pritom istaknula da su to bili njegovi privatni novci iz dividende te da je ona iz tih privatnih novaca po njegovim uputama davala novac dalje, ili ih je pak davala Kutli, a onda bi na temelju onog što joj je rekao o plasmanu novca vodila evidenciju i pisala isplatnice.
Sad možemo pitati
Pajić ističe da nije sporna evidencija o isplatama koju je M. Šenator vodila te da nije sporno ni da postoji popis imena osoba kojima je Kutle davao novac. No
sada te informacije imaju drukčiju vrijednost jer je otvorena istraga o Hypo banci i mogu se tražiti podaci o tome jesu li, kada i kome izdani prvi krediti
u Hrvatskoj, tko ih je i kako odobrio te pod kojim uvjetima.
– Sada možemo pitati je li Hypo banka 1994. godine dala kredit Kutlinoj Globus grupi i kome u Globus grupi koja je imala 150 trgovačkih društava. Prema njihovim bankarskim evidencijama možemo ustanoviti kome je dan kredit, tko ga je obrađivao, je li postojalo jamstvo. Ako jest, je li možda bilo od koje hrvatske banke, je li kredi vraćen banci ili je možda naplaćen iz jamstva. Sve su to pitanja koja sada postavljamo – kaže Pajić.
O tome jesu li izmjene Ustava ova djela izuzele od zastare i može li se slučaj Kutlinih isplata i Hypo banke neometano istraživati, Pajić kaže da mu je teško dati jednoznačan odgovor jer Ustav spominje ratno profiterstvo. Potrebno je, kaže, donijeti provedbeni zakon koji bi preciznije definirao na što se sve zastara ne odnosi. No ističe da se time ne treba opterećivati jer se mnoge investicije javljaju poslije 2000. godine, pa ako postoji sumnja da im je korijen u novcu koji je izvučen devedesetih kroz pretvorbu i privatizaciju, nije kasno reagirati.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
