Njihova analiza ukazuje na zapanjujuću brojku od 30 milijuna ljudi koji bi mogli izgubiti život do kraja stoljeća zbog klimatskih promjena i zagađenja zraka, prenosi Daily Mail. "Godine 2000. oko 1,6 milijuna ljudi umiralo je godišnje zbog ekstremnih temperatura, bilo hladnoće ili vrućine," izjavio je dr. Andrea Pozzer, voditelj istraživačke skupine. "Do kraja stoljeća, u najvjerojatnijem scenariju, taj broj penje se na 10,8 milijuna, što je otprilike sedmerostruko povećanje. Što se tiče zagađenja zraka, godišnji broj umrlih u 2000. iznosio je oko 4,1 milijun. Do kraja stoljeća, taj broj raste na 19,5 milijuna, što je peterostruko povećanje."
Studija dolazi ubrzo nakon UN-ovog izvješća koje upozorava da je Zemlja na putu prema katastrofalnom zagrijavanju od 3,1°C tijekom ovog stoljeća. Istraživači su svoje izračune temeljili na projekcijama od 2000. do 2090. godine, analizirajući podatke u intervalima od 10 godina. Njihova analiza pokazuje da će vjerojatno postojati značajne regionalne razlike u smrtnosti uzrokovanoj klimatskim promjenama. Južna i istočna Azija bit će najteže pogođene, što je posljedica starenja stanovništva, pri čemu zagađenje zraka i dalje igra veliku ulogu, prema studiji.
Nasuprot tome, u regijama s visokim prihodima poput zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Pacifika, očekuje se da će smrti povezane s ekstremnim temperaturama premašiti one uzrokovane zagađenjem zraka. U nekim zemljama tih regija, poput SAD-a, Engleske, Francuske, Japana i Novog Zelanda, ova promjena već je u tijeku. Stručnjaci predviđaju da će ta razlika rasti, pri čemu će ekstremne temperature postati značajniji zdravstveni rizik od zagađenja zraka i u zemljama srednje i istočne Europe (Poljska i Rumunjska) te dijelovima Južne Amerike (Argentina i Čile).
Do 2100. godine zdravstveni rizici povezani s temperaturama očekuju se kao značajniji od onih povezanih sa zagađenjem zraka za petinu svjetske populacije. Istraživači se nadaju da će njihovi nalazi istaknuti hitnu potrebu za akcijama koje će ublažiti klimatske promjene. "Klimatske promjene nisu samo okolišni problem; one su izravna prijetnja javnom zdravlju," rekao je dr. Pozzer.
"Ovi nalazi naglašavaju ključnu važnost provedbe odlučnih mjera za ublažavanje posljedica kako bi se spriječili budući gubici života," dodao je Jean Sciare, direktor Centra za istraživanje klime i atmosfere Instituta Cipar.
UN je nedavno objavio svoje godišnje izvješće o potrebnim smanjenjima emisija kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5°C. U izvješću se upozorava da će taj cilj "uskoro biti nedostižan" bez globalne mobilizacije u dosad neviđenom opsegu i tempu. Prema UN-u, svijet je na putu prema povećanju temperatura od 2,6°C do 3,1°C, ovisno o tome koliko će trenutno obećane klimatske akcije biti provedene. Odgovarajući na izvješće, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da svijet "hoda po planetarnoj žici". "Ili će lideri premostiti jaz u emisijama, ili ćemo se strmoglaviti u klimatsku katastrofu – pri čemu će najsiromašniji i najranjiviji trpiti najviše.”
