Bosna i Hercegovina još jednu godinu ostvaruje veoma ograničen napredak. Nedostatak političkih kretanja je u snažnom kontrastu sa željama građana BiH koji žele vidjeti reforme na putu ka EU, kazao je jučer europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. U kratkom izvješću posvećenom BiH i njezinom napretku prema europskim integracijama Fule je naglasio kako je vrlo važno nakon izbora brzo formirati vlast na svim razinama, U svojoj prezentacije koja je praćena video linkom u Izaslanstvu EU-a u Sarajevu, on je istaknuo da će za BiH od kritičnog značaja biti da pronađe načine uspostavljanja efikasne koordinacije koja će se pozabaviti žurnim socijalnim i ekonomskim reformama te da se angažira u „compact for growth“.
U izvješću Europske komisije o napretku prema europskim integracijama BiH stoji kako na samom dnu zemalja u regiji, kada je riječ o ispunjavanju EU obaveza na putu prema članstvu. Po izvješću Europske komisije u BiH nedostaje političke volje političkih čelnika da se istinski bave reformama. “Masovni prosvjedi građana u veljači su, naglasili svu krhkost socio-ekonomske situacije u BiH. Pocrtane su političke napetosti u Vijeću ministara BiH u vezi s podjelom nadležnosti, a nastavljene su i po različitim raznima vlasti. Vladajuće elite, i dalje instrumentaliziraju političke i etničke, zatim uskostranačke interese po mnogim važnim pitanjima”, piše između ostalog u izvješću Europske komisije posvećenom BiH. Napominju kako BiH napravilo ograničen napredak u ispunjavanju političkih kriterija. Potrebno je unaprijediti učinkovitost i funkcioniranje političkih institucija na svim razinama vlasti, koji će omogućiti dobro funkcioniranje mehanizma koordinacije o pitanjima EU.
Nakon prosvjeda u veljači Komisija je započela tri inicijative za promjenu fokusa usmjerenog prema reformama i pitanjima od neposrednog interesa za građane. Došlo je do proširenja EU-BiH Strukturalnog dijaloga o pravosuđu dodatnim pitanjima iz vladavine prava. Formirana je zajednička grupa EU-BiH koja će ubrzati provedbu projekata koje financira EU, a usmjerena je na jačanje ekonomskog upravljanja. Agenda „Sporazum za rast i zapošljavanje“ predstavljena 24. srpnja po njima “treba biti temelj za hitne ekonomske reforme i nacionalni program za ekonomske reforme”. Komisija očekuje da će BiH prihvatiti žurnu prilagodbu trgovinskog dijela Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i sporazuma oko pristupanja Hrvatske EU-a na temelju tradicionalne trgovine između dviju zemalja.
