Prema evidenciji Službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih u ZHŽ-u trenutačno iznosi 10.036 osoba. U prošloj godini, primjerice, bilo ih je, prema istoj toj službi, 9741. Prema tome podatku, oko 400 osoba je nanovo nezaposlenih. O ovim brojkama porazgovarali smo s dopredsjednikom Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministrom gospodarstva Ivicom Ćorićem koji nam je rekao.
Najmanje otkaza u ZHŽ-u
- Brojka sama po sebi izgleda velika, međutim moram kazati da je tu u pitanju više parametara koji dovode do takve statistike.
Kriza je zahvatila cijeli svijet u gospodarskom smislu pa tako ni ZHŽ nije izuzetak. S druge strane, imate i svake godine generacije koje završavaju srednju školu, prijavljuju se na zavod za zapošljavanje i na taj način statistički imamo povećanje osoba na zavodima koji traže svoje prvo zaposlenje. Međutim, gledajući u postocima, povećanje broja nezaposlenih u Zapadnohercegovačkoj županiji je manji nego u svim ostalim županijama, ali to naravno nije i ne može biti opravdanje.
Mogu samo sa sigurnošću reći da je u našoj županiji u ovom vremenu krize i recesije najmanje bilo otpuštanja radne snage, stoga evo i ovim putem još jednom javno pohvaljujem sve naše gospodarstvenike koji se bore na sve načine da opstaju i uspješno posluju u ovim teškim vremenima. S moje strane i sa strane ministarstva kojem sam na čelu, činimo sve što je u našim mogućnostima kako bi i u ovoj krizi očuvali što više radnih mjesta, a također koristimo sve mehanizme i mogućnosti kako bi se otvorile nove prilike i omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, kaže ministar Ćorić.
Problem inspekcija
O radu na crno i neprijavljenim radnicima u ovoj županiji, Ćorić nam je rekao. - Nemoguće je precizno reći koliko tvrtki, radnji i slično radi na crno.
Inspekcije odrađuju svoj posao u okvirima svojih mogućnosti, i to u ZHŽ-u i nije neka masovna pojava.
Za Zapadnohercegovačku županiju je veći problem periodična pojava federalnih inspekcija što se događa svaki put kada u federalnom proračunu nestane novca.
Federalne inspekcije umjesto da nam pomognu suzbiti upravo rad na crno, svoje obilaske temelje na tomu da kod tvrtki koje legalno i uspješno rade traže bilo kakve nedostatke te velikim kaznama dodatno izvlače kapital iz zapadne Hercegovine.
Nažalost, ovo je složena država i u njoj su velike podijeljene nadležnosti pa tako i u inspekcijskom području, istaknuo je Ćorić.
Prema evidenciji Službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih u ZHŽ-u trenutačno iznosi 10.036 osoba. U prošloj godini, primjerice, bilo ih je, prema istoj toj službi, 9741. Prema tome podatku, oko 400 osoba je nanovo nezaposlenih. O ovim brojkama porazgovarali smo s dopredsjednikom Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministrom gospodarstva Ivicom Ćorićem koji nam je rekao.
Najmanje otkaza u ZHŽ-u
- Brojka sama po sebi izgleda velika, međutim moram kazati da je tu u pitanju više parametara koji dovode do takve statistike.
Kriza je zahvatila cijeli svijet u gospodarskom smislu pa tako ni ZHŽ nije izuzetak. S druge strane, imate i svake godine generacije koje završavaju srednju školu, prijavljuju se na zavod za zapošljavanje i na taj način statistički imamo povećanje osoba na zavodima koji traže svoje prvo zaposlenje. Međutim, gledajući u postocima, povećanje broja nezaposlenih u Zapadnohercegovačkoj županiji je manji nego u svim ostalim županijama, ali to naravno nije i ne može biti opravdanje.
Mogu samo sa sigurnošću reći da je u našoj županiji u ovom vremenu krize i recesije najmanje bilo otpuštanja radne snage, stoga evo i ovim putem još jednom javno pohvaljujem sve naše gospodarstvenike koji se bore na sve načine da opstaju i uspješno posluju u ovim teškim vremenima. S moje strane i sa strane ministarstva kojem sam na čelu, činimo sve što je u našim mogućnostima kako bi i u ovoj krizi očuvali što više radnih mjesta, a također koristimo sve mehanizme i mogućnosti kako bi se otvorile nove prilike i omogućili otvaranje novih radnih mjesta, kaže ministar Ćorić.
Problem inspekcija
O radu na crno i neprijavljenim radnicima u ovoj županiji, Ćorić nam je rekao. - Nemoguće je precizno reći koliko tvrtki, radnji i slično radi na crno.
Inspekcije odrađuju svoj posao u okvirima svojih mogućnosti, i to u ZHŽ-u i nije neka masovna pojava. Za Zapadnohercegovačku županiju je veći problem periodična pojava federalnih inspekcija što se događa svaki put kada u federalnom proračunu nestane novca. Federalne inspekcije umjesto da nam pomognu suzbiti upravo rad na crno, svoje obilaske temelje na tomu da kod tvrtki koje legalno i uspješno rade traže bilo kakve nedostatke te velikim kaznama dodatno izvlače kapital iz zapadne Hercegovine.
Nažalost, ovo je složena država i u njoj su velike podijeljene nadležnosti pa tako i u inspekcijskom području, istaknuo je Ćorić.
