Prema analizi Fondacije CPI, ukoliko bi se izdvajanje za plaće zaposlenih u javnoj upravi u Federaciji BiH s kombinacijom mjera štednje, reorganizacijom, smanjenjem plaća i smanjenjem njihovog broja smanjilo na razinu od deset posto BDP-a, koliko uglavnom iznosi u zemljama regije, oslobodilo bi se 750 milijuna KM godišnje, koje bi se mogle investirati u otvaranje novih radnih mjesta. Ovakva analiza urađena je na osnovi podataka, prema kojima bi se izdvajanje za zaposlenike u javnoj upravi svelo na razumnu mjeru, te uradile i dodatne mjere u racionalizaciji radnih mjesta.
Naime, u BiH su ova izdvajanja razmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama – Srbiji i Hrvatskoj. BiH izdvaja čak 12,8 posto svog BDP-a za plaće u javnom odjelu, a Hrvatska i Srbija 10 posto i manje. Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i slugama može se otvoriti s ulaganjem od prosječno 50 tisuća konvertibilnih maraka. Ako bi se ostvarene uštede ulagale u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15 tisuća ljudi u odjelima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelo gospodarstvo naprijed. Štrajk državnih službenika i namještenika FBiH neposredan je povod za analizu prosječnih plaća.
- Paradoksalno je da u razdoblju krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa danas iznosi 72.160, što je za oko četiri tisuće ljudi više nego 2008. godine. U situaciji u kojoj imamo više od 530 tisuća nezaposlenih, krajnji je trenutak da se donesu hitne mjere zapošljavanja i potpore razvoju odjelima koji nose produktivnost, dodatnu vrijednost, samim tim i ekonomski rast.
Neopravdano visoke plaće zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja BiH i njene ekonomije, tvrde iz Fondacije CPI.
