Na sutrašnji dan prije 14 godina u Parizu je potpisan Daytonski sporazum, koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini i doveo do teritorijalno-ustavne reorganizacije zemlje.

Opća je ocjena da Daytonski sporazum do danas nije proveden, a o pravednosti i efikasnosti rješenja koje on sadrži već godinama se vode žestoke rasprave. Najproblematičniji dio ovog mirovnog ugovora je njegov Aneks 4, odnosno Ustav BiH. Dvoentitetska podjela države stvorila je brojne probleme, a to se posebno odnosi na faktičku nejednakost tri konstitutivna naroda.

Zbog toga se danas u BiH različito gleda i na budućnost Daytonskog sporazuma. Bošnjaci, a posebno Hrvati, za njegovu su radikalnu promjenu. Očekuju da će uz pomoć međunarodne zajednice doći do promjene Ustava i reorganizacije države koja više ne bi imala dva entiteta. Za reorganizaciju se zalažu i Bošnjaci, ali izričito odbacuju mogućnost da ta reorganizacija rezultira uspostavom trećeg entiteta.

Srbi u BiH jedini su zagovornici provedbe Daytonskog sporazuma ovakvog kakav je. Međutim, iz njega uglavnom uzimaju ono što im odgovara, poput Ustava. Neke druge odredbe, kao što su povratak prognanika ili uspostava državnih korporacija tumače i primjenjuju vrlo selektivno.

Međunarodna zajednica također nema jedinstven stav prema Daytonskom sporazumu, a sve je više onih koji uviđaju neophodnost njegovih izmjena na putu k NATO savezu i Europskoj uniji. I dok postaje sasvim jasno da se Dayton mora mijenjati, u isto vrijeme nitko ne nudi model promjene koji bi bio prihvatljiv za sve. Dosad su propali svi pregovori oko ustavnih promjena u BiH, uključujući i butmirske, a s obzirom da uskoro ulazimo u izbornu godinu, teško je očekivati bilo kakve promjene.

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’