Potpisan je sporazum između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. o zajedničkom nastupu tih stranaka na svim razinama vlasti u BiH. Kako komentirate ovaj sporazum?
Tu bih prije govorio o parafiranju sporazuma o ustavnoj reformi. Dio sporazuma koji govori o ustavnoj reformi, apsolutno podržavam, budući da taj dio govori o teritorijalnoj i institucionalnoj jednakopravnosti Hrvata u BiH. Dio sporazuma govori o Izbornom zakonu BiH, odnosno da je potrebno donijeti novi zakon koji će omogućiti Hrvatima izbor vlastitih predstavnika u svim tijelima vlasti. Također, jedna točka govori o novom teritorijalnom ustroju BiH s federalnim jedinicama od kojih bi jedna bila s hrvatskom većinom. HSP BiH to apsolutno podupire. Za nas postoji dvojba u tom dijelu, odnosno definiranje radi li se o teritorijalnoj jedinici na prostoru cijele BiH ili samo na prostoru Federacije BiH. Ovo govorim iz razloga što su se tijekom proteklih mjeseci razmišljanja predsjednika dvaju HDZ-ova pomalo razilazila oko toga što bi teritorijalna jedinica s hrvatskom većinom trebala podrazumijevati, odnosno koje dijelove BiH. Smatram da bi bilo pošteno i prema biračima da se predsjednici tih dviju stranaka izjasne o prostoru koji bi obuhvaćala ta teritorijalna jedinica.
Je li sporazum slamka spasa, kako su ga doživjeli mnogi Hrvati u BiH?
Sporazum, prema mome mišljenju, nije slamka spasa za Hrvate u BiH. Gledajući s političkog stajališta, sporazum je dobra politička poruka. Međutim, mislim da iza tog sporazuma stoji formiranje vlasti koje i ne ide na onaj način kako su neki mislili nakon 3. listopada. HSP BiH i ja sigurno ćemo biti vjetar u leđa ovakvom sporazumu kada su u pitanju nacionalna pitanja Hrvata u BiH, jer je to između ostaloga bila i naša retorika. Krajnje je vrijeme da se riješi pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH, ako će ovaj sporazum dvaju HDZ-ova to omogućiti, onda će to biti veliki pomak. U sadašnjem još uvijek aktualnom Vijeću ministara i Vladi FBiH nikada nije bila šira koalicija niti će biti. Isto tako je proteklih godina bilo priče o velikim ustavnim promjenama. Sadašnju vlast čine SNSD, PDP, SBiH, SDA i dva HDZ-a, 32 od 42 zastupnika, a potrebno ih je 28 za promjene. Kreševska deklaracija je stara tri godine i mnogo je kvalitetniji dokument od ovog sporazuma koji također sadrži neke njezine elemente, međutim postavlja se pitanje koliko je dosad napravljeno na provedbi Kreševske deklaracije. Da bi ovaj sporazum ugledao svjetlo dana, treba već od danas razgovarati s ostalim strankama drugih dvaju naroda koji čine Parlament BiH da to podrže. Ako se krene tim putem, onda ću vjerovati u iskrenost sporazuma i njegove dobre namjere. Također smatram da se s tim treba krenuti prije formiranja vlasti.
Koliko ćete Vi kao predsjednik HSP-a BiH napraviti da sporazum uistinu zaživi?
Ako se sporazum nađe na parlamentarnim klupama, HSP BiH će dignuti ruku za njega bez obzira bili u vlasti ili u oporbi.
Dokad je, prema Vašemu mišljenju, moguće da dođe do ustavnih promjena u BiH?
S tim treba krenuti odmah. Danas već krenuti punim plućima u najvećoj brzini izlobirati i kontaktirati sve diplomate, političke predstavnike BiH i zadobiti njihovu potporu. Uvjeren sam, ako postoji dobra volja, da se ustavne promjene mogu donijeti do nove godine, prije formiranja izvršne vlasti. Mi Hrvati što dogovorimo, za to trenutačno u Parlamentu imamo osam ruku. Trebamo što prije tražiti potporu drugih stranaka. Međutim, upit je što ako ovo ne prođe jer smo svi svjesni da nije do Hrvata, ni dosad nije bilo do Hrvata. Samo su različiti pogledi, a u kampanjama smo svi govorili o novom teritorijalnom ustroju. Međutim, za sve to trebamo naći saveznike u Parlamentu BiH.
Proteklih mjesec dana razgovarali ste s predsjednicima ostalih stranaka. Jeste li kroz te razgovore povlačili pitanje promjene Ustava i je li netko od njih pokazao volju za suradnjom?
Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić se prilikom našeg sastanka čudio zbog čega Milorad Dodik Hrvatima gura treći entitet. Kazao je da on nije za to. Zbog nastupa pojedinih srpskih političara se stekao dojam da bošnjačke stranke imaju nešto protiv Hrvata. Prema mome mišljenju, za ovakva pitanja, odnosno teritorijalni ustroj najprije treba tražiti potporu u FBiH, odnosno među bošnjačkim strankama. Mislim da je tu pravi put. Ivanić mi je tom prilikom rekao, ako se dogovorimo mi Hrvati i Bošnjaci, da imamo i njegovu ruku. Razgovarao sam i s ljudima iz SDA i SDP-a koji su ovo sve što je u sporazumu napisano spremni podržati. Međutim, ne znam hoće li biti uvjet tih stranaka da neko ministarstvo pripadne njima, ili da netko bude ministar. Tako da će se vrlo brzo vidjeti je li sporazum dvaju HDZ-ova uistinu iskren ili se radi o formiranju vlasti.
Kako Vi vidite idući saziv vlasti?
On će sigurno biti različit na različitim razinama vlasti. Ako govorimo o državnoj razini, vjerojatno će saziv činiti SNSD, SDS, SDA, HDZ BiH i HDZ 1990. i možda još neka bošnjačka stranka. Kada je u pitanju Federacija BiH, tada ne vidim takav sastav vlasti. On će izgledati kudikamo drukčije. Prvenstveno iz razloga što neće biti srpskih stranaka. Također je bitno spomenuti da se na ovoj razini ni teoretski ne može napraviti vlast bez SDP-a. Bez svih drugih se može, ali bez njih ne. Hoće li tu na vlasti biti jedan HDZ ili drugi, ili će biti HSP BiH i jedan HDZ, ili će biti samo jedan od nas uz neku bošnjački komponentu, to je teško predvidjeti. Postoji niz kombinacija o formiranju vlasti i u samim županijama, tako će negdje biti koalicija SDP, SDA, HDZ BiH, vjerojatno će tako biti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Dokad bi se, po Vama, mogla formirati vlast u BiH?
Bosna i Hercegovina je dosta složena kada je u pitanju formiranje vlasti. Nažalost, nema zakonskih ograničenja. Zbog toga nema ni nekakvih sankcija zbog nesastavljanja vlasti. Mislim da bi se to trebalo dogoditi što prije, jer su trenutačno na vlasti vlade u tehničkome mandatu. U takvoj situaciji nitko ne želi poduzimati neke jake korake i boriti se za nešto kada znaju da će nova većina doći za mjesec dana ili dva. Neke razine vlasti bi se mogle složiti u ovoj godini, međutim mislim da federalna i državna Vlada bi se mogle konstituirati do kraja veljače ili ožujka 2011. godine. Kada je u pitanju ovaj sporazum i državna vlada, mislim da je idealno da se što kasnije formira izvršna vlast, a da se dotada napravi ustavna reforma.
Prema Vašemu mišljenju, bi li imenovanje izvršne vlasti trebalo imati utjecaja na provedbu ustavnih reformi?
Dana 30. studenoga je konstituirajuća sjednica državnog Parlamenta i time zakonodavna vlast postoji. Svaka zakonodavna vlast može sjediti raditi i pripremati prije formiranja izvršne vlasti, pa se tako i ustavna reforma može dogoditi prije toga. Čak bi poželjno bilo da se usvoji ustavna reforma prije formiranja izvršne vlasti jer bi to natjeralo sve koje misle o ustavnoj reformi na ozbiljnosti. Jer kad se dođe u izvršnu vlast, onda se otvaraju i neke druge mogućnosti, a ustavne reforme se stavljaju po strani.
Što smatrate ključnim za promjenu Ustava i Izbornog zakona BiH?
Kada je u pitanju Izborni zakon, ima više mogućnosti. U travanjskom paketu su spominjani posredni izbori članova Predsjedništva. To je jedna varijanta. Zatim se razgovaralo o izbornim jedinicama. Što su izborne jedinice za nekog. Sutra ta federalna jedinica, ako Bog da, i zastupnici u Parlamentu BiH neka budu jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Zatim možemo formirati izborni zakon da imamo više izbornih jedinica, a da se odredi koliko koja izborna jedinica nosi bodova, što se primjenjuje u Americi. Kada je u pitanju Ustav, imamo apsolutno neodrživu BiH, treba pojačati kapacitet državnog Parlamenta, proširiti Vijeće ministara, uvesti nova ministarstva, ministarstvo europskih integracija, ministarstvo poljoprivrede na razini države jer vrlo teško dolazimo do pretpristupnih fondova, a BiH je potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Postoje sredstva koja objektivno možemo koristiti kao nepovratna grantovska sredstva, ali smo pretromi pa se ne zna tko će aplicirati za ta sredstva. Također treba tretirati središnju razinu vlasti kojom Hrvati nisu zadovoljni. Naravno da moramo kroz Ustav osigurati učinkovitiju provedbu zakona, smanjivanje procedura. Ustav mora omogućiti brže donošenje zakona, jer na ovaj način BiH kasni. Mi smo zadnji od svih kada je u pitanju tromost. I međunarodna zajednica je uvidjela da ovo ovako više ne ide.
Više puta ste spomenuli Kreševsku deklaraciju. Je li ona, prema Vašemu mišljenju, dokument na kojem bi se trebale temeljiti ustavne promjene?
Apsolutno. Ona se sutra može ugraditi u Ustav Bosne i Hercegovine. Čak se u toj deklaraciji navodi točno na koji način birati, rotacija, jednakopravnost. Navedeno je i rješenje oko srednje razine vlasti. Smatram da je Kreševska deklaracija odlična podloga za novi ustav Bosne i Hercegovine.
Hoće li HSP BiH sudjelovati u idućem sazivu Vlade Zapadnohercegovačke županije?
Da imamo poziv za sudjelovanje u Vladi Zapadnohercegovačke županije, ne bismo sudjelovali. Zahvalili bismo se na tom.
Tko će biti na vlasti u Hercegbosanskoj županiji?
Hrvatska koalicija u HBŽ-u ima sedam, jednako kao i HDZ BiH. Budući da mi je rečeno da je HDZ BiH u toj županiji napravio savez sa SNSD-om, tako da imaju ukupno desetero zastupnika, a u toj županiji je za formiranje vlasti potrebno dvije trećine ruku. Međutim, mislim da će trebati dosta vremena da se u većini županija formira vlast.
