Najava suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkom apliciranju za projekte EU, organiziranju sportskih događaja, konzularnom predstavljanju u trećim zemljama i rješavanju problema prelaska granice nakon ulaska Hrvatske u EU, neki su od rezultata drugog neformalnog trilateralnog sastanka članova Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije i Hrvatske.
Snježna mećava
U pravom zimskom ambijentu na Jahorini, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović, Ivo Josipović i Boris Tadić proveli su, čini se, ugodna dva dana. Prava snježna mećava i temperaturni minusi pravili su probleme novinarskim ekipama i osiguranju, ali ne i čelnicima BiH, Hrvatske i Srbije.
Rezultatima sastanka su zadovoljni, iako su i ovoga puta istaknuli da je zapravo glavni zadatak na vladama koje trebaju operacionalizirati političke dogovore.
Najvažnijim se svakako čini načelni dogovor Josipovića i Tadića o sklapanju bilateralnog sporazuma kojim bi se pitanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina određivalo prema prebivalištu optuženika. Zbog nepostojanja unutarnjeg konsenzusa Bosne i Hercegovine, ona se najvjerojatnije neće priključiti ovoj inicijativi.
Kako je pojasnio predsjedatelj Predsjedništva BiH, Željko Komšić, zbog činjenice da je najveći broj zločina počinjen na teritoriju BiH, njegov je stav da se za ratne zločine treba suditi prema mjestu počinjenja zločina.
-Moj je prijedlog da se daju političke ovlasti Tužiteljstvu BiH da po procjeni tužitelja ili kolegija tužitelja, ukoliko procjene da je to brže i efikasnije u pogledu pristupa optuženom i dokazima, može ustupiti predmet tužiteljstvu druge države, kazao je Komšić.
Četiri prijelaza
Od ostalih pitanja, za Bosnu i Hercegovinu je posebno važno otvaranje barem četiri granična prijelaza s Hrvatskom, preko kojih će biti moguće izvoziti proizvode animalnog podrijetla u EU. Srbija i Bosna i Hercegovina također očekuju da će Hrvatska nakon ulaska u EU biti svojevrsni “odvjetnik“ susjeda u toj asocijaciji.
Predsjednik Tadić je posebno istaknuo ekonomsku suradnju, za koju je Josipović ustvrdio da ju treba depolitizirati, posebno kada su u pitanju veliki infrastrukturni projekti.
Naznačena je i mogućnost novog pristupa rješavanju pitanja reguliranja granica u regiji i to kroz opciju “kvaliteta za kvantitetu“ ili međunarodnu arbitražu po uzoru na Hrvatsku i Sloveniju.
