Pored političkih nesuglasica za usvajanje državnog proračuna, te isplate vanjskog duga do raspodjele novca po entitetima od neizravnih poreza Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u regiji, ali i u odnosu na većinu zemalja članica Europske unije, koja oko 50 posto bruto društvenog proizvoda izdvaja za financiranje javnog sektora. - Taj sektor apsorbira oko 50 posto BDP-a. U tom smislu, značajne reforme koje se tiču javnog sektora treba odmah poduzeti kako bi se i obveze smanjile, pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet, dodajući da je zasad narasli javni sektor glavni problem fiskalne politike u BiH. On ističe da u tom pogledu izostaju potrebni reformski zahtjevi i po tome se BiH kontinuirano susreće s problemom deficita javne potrošnje, koji trenutačno iznosi oko 4,5 posto BDP-a. Iz Europske komisije opet navode - ako BiH nastavi s kašnjenjem otplate vanjskog duga, prijeti joj rizik od proglašenja zemljom koja krši međunarodne obveze - što bi podrazumijevalo nemogućnost povlačenja novca s međunarodnih financijskih tržišta i kreditora.
Javna potrošnja u BiH iz godine u godinu uzima sve veći dio “kolača”. Tako je do 2010. potrošnja javnog sektora iznosila 47 posto BDP-a, socijalna davanja su činila 33 posto ukupnih rashoda, dok se za plaće izdvojilo 28 posto proračuna. Za korištenje dobara i usluga potrošeno je 23, a kapitalni rashodi su iznosili pet posto. Vijeće ministara je na posljednjoj sjednici usvojilo nacrt proračuna BiH za 2012. godinu, koji iznosi 950 milijuna KM, a usto predviđa i smanjenje potrošnje u državnom sektoru. Problemi s kojima se susreće BiH jeste i stalni spor između entiteta o EU od BiH zahtijeva i da ima jedinstven ekonomski prostor, što u praksi pokazuje da ona to trenutačno nema. Sa stanovišta fiskalne politike, različite razine poreza, raznih pristojbi i procedura pokazuju da je u BiH investitorima i gospodarstvenicima otežano poslovanje. Navode da bi jedan od velikih problema mogao biti i održivost mirovinskih fondova. Naime, u FBiH on se još oslanja na proračun za jednu kategoriju umirovljenika, dok je Vlada RS-a nedavno odobrila dugoročno zaduženje za mirovinski fond kako bi se riješio problem akumuliranih zaostataka.
