Od pedeset tradicionalnih i starih obrta na području Hercegovačko-neretvanske županije, koji su stavljeni na listu starih obrta, tek petnaestak je i danas aktivno, dok ostali, ili se rijetko primjenjuju ili su već odavno zaboravljeni, a mlađe osobe za njih nikada nisu ni čule.
Zaboravljeni zanati
Dok će zanati kao što su obućar, limar, krojač brijač i još neka, koja žive stoljećima, još dugo opstati i ostati, sve je manje dimnjičara, vodeničara, lončara, vezilja, urara, radnji za popravak kišobrana, tkalja i slično. Istodobno, malo je današnjih ljudi koji i znaju što to rade kazandžije, kalaisari, abadžije, jorgandžije i slično. Također je i broj takvih radnji na razini cijele Bosne i Hercegovine iznimno mali, mogu se prebrojati na prste jedne ruke. Stari obrti, koji su samo prije dvadesetak godina mnogima bili glavni izvor prihoda, danas polako ali sigurno odlaze u prošlost. Da je tako i u Mostaru, pokazuje i to da je sve manje kovačkih, brijačkih, urarskih, obućarskih i drugih radnji kojih je donedavno bilo u svim dijelovima grada. Danas, da nije dijela starog grada, poznatog pod imenom kujundžiluk, Mostarci ne bi mislili da je sve to stiglo iz Kine, premda se, od nekih i danas dobro živi. Iako su se kroz vrijeme obrti mijenjali, neki su se razvijali neki padali u zaborav, no tradicija je ostala.
-Tradicionalnih, starih zanata na području HNŽ-a ima puno, neki su manje - neki više poznati, neki su već zaboravljeni - neki još uvijek egzistiraju i donose ne samo zadovoljstvo, smanjenje stresa, već i stanovitu zaradu. Pojedine obrte nastojimo, ne samo obnoviti, već i popularizirati, kaže Vlado Bevanda, predsjednik Obrtničke komore HNŽ-a. Zbog sve veće globalizacije pojavila se potreba za očuvanjem starih tradicionalnih zanimanja. Nakon što je Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a napravilo listu tradicionalnih i starih obrta, Obrtnička komora HNŽ-a prihvatila se posla, kako bi osigurala i njihov povratak.
Aktivnosti Komore
- Naša prva zadaća je bila napraviti popis radnji i osoba koje se bave starim obrtima diljem naše županije. To smo uradili, čak smo tiskali i brošuru. Na redu su stručna povjerenstva, čija je zadaća napraviti specifikaciju, a potom izvršiti certifikaciju. Certifikacijom želimo učiniti da, bez obzira na završenu školu, obrtnici mogu otvoriti radnju. Dovoljno je da uvjere povjerenstvo kako znaju kvalitetno obavljati posao za djelatnost koju će obavljati - kaže Bevanda, tvrdeći kako su sebi dali zadaću istrgnuti od zaborava ova zanimanja, učiniti ih profitabilnim, na zadovoljstvo i korist, kako vlasnicima radnji, tako i pučanstvu ali i stanovitu dobit gradu i županiji. Obrtnici u HNŽ-u, iako rade kvalitetnu autohtonu robu, sve više uzmiču pred “najezdom” nekvalitetne robe s istoka.
