Nakon što je stigla nova, 2024. godina, stigla je i prava zima. Vrijeme ide pa će relativno brzo stići i proljeće, kada bi konačno trebalo otvoriti pristupne pregovore za članstvo BiH u Europskoj uniji. Vrijeme leti, a nekima se u Bosni i Hercegovini baš i ne žuri, i dalje skraćenicu BiH čitaju ovako: "Bez ikakve Hiće!" Njima neriješen status BiH rješava sve što im treba. Kakva EU, kakvi bakrači, njima je ovakva ili nikakva BiH - Amerika! Za svako rješenje naći će neodgovorni odgovarajući problem. Ponašaju se kao Mujo kad je malo "pod gasom" stigao u veselo društvo i viknuo:
- Sretna vam Nova godina!
- Kakva Nova godina, danas je 1. svibnja, Praznik rada - rekoše mu.
- Uh, ubit će me Fata, nikad se nisam ovoliko dugo zadržao - zaključi Mujo.
Prije nekoliko dana u Zagrebu su hrvatski premijer Andrej Plenković i šef diplomacije RH Gordan Grlić Radman razgovarali s Christianom Schmidtom, visokim predstavnikom u BiH. Bilo je riječi o najavljenoj novoj intervenciji u izborne propise u BiH, a iz Ureda hrvatskog premijera, osvjedočenog zagovornika za članstvo BiH u EU, stigla je informacija o tome kako Vlada RH nastavlja kvalitetnu suradnju s visokim predstavnikom Schmidtom za boljitak BiH. Rečeno je da su zaključci Europskog vijeća poticaj za poduzimanje reformi radi skorog otvaranja pristupnih pregovora. Na nalogu Andreja Plenkovića ističe se zalaganje za stabilnu i funkcionalnu BiH u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.
Doznaje se kako je premijer Plenković izvijestio Schmidta o tome da će 23. siječnja posjetiti Sarajevo s nizozemskim kolegom Markom Rutteom, čija je zemlja bila među najvećim protivnicima toga da se s Bosnom i Hercegovinom još u prošlom mjesecu otvore pregovori o članstvu u EU. S njima će u bh. prijestolnicu stići i Ursula von der Leyen, predsjedateljica Europske komisije. Nadamo se da će Rutte u Sarajevu shvatiti od kolike je važnosti to da BiH bude članica europske obitelji, ali i da će bh. političari postati svjesniji svoje odgovornosti kad je u pitanju dinamika ispunjavanja svih preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora. Zbog pristupnih pregovora ova godina ne bi smjela biti previše – prijestupna!
No, kameni spoticanja mogli bi biti sve izraženiji politički prijepor između Banje Luke i Sarajeva, posebno nakon nove proslave Dana Republike Srpske (9. siječnja), koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Zapaljiva i ratnohuškačka retorika, razmjena političke i medijske baražne vatre između Sarajeva i Banje Luke na razini su onih iz ranih 90-ih godina. Dodik sve glasnije i jasnije prijeti odcjepljenjem RS-a ako Schmidt proglasi Zakon o državnoj imovini, po kojem bi entiteti bili eliminirani od upravljanja državnim resursima na svom području. Dodik prkosi Schmidtu i američkom veleposlaniku koristeći trenutačnu političku delikatnost vezanu uz rusku agresiju na Ukrajinu i sukob između Izraela i Palestine. Iz Sarajeva stiže "tuk na utuk", spominju i mogući rat, ali i vraćanje starog Ustava Republike BiH, koji automatski briše Republiku Srpsku, naravno, i Daytonski sporazum.
Prijetnje ratom u BiH bile bi smiješne da nisu toliko žalosne, posebno u ovom zlom vremenu katastrofalnih ratnih zbivanja u Ukrajini i Pojasu Gaze. Pojedinci u BiH svojom retorikom podsjećaju nas na reakciju jednog pasioniranog ljubitelja vesterna i ratnih filmova. Gledao je jedan takav film na televiziji, a onda reče supruzi:
- Prebaci na Dnevnik, ima više pucnjave!
Naravno da međunarodna zajednica neće dopustiti ni odcjepljenje RS-a, kao ni vraćanje Ustava Republike BiH, koji je u suprotnosti s mirovnim sporazumom u Daytonu, čiji je Aneks 4. zapravo aktualni Ustav BiH po formuli 3 – 2 – 1 (tri konstitutivna naroda, dva entiteta, jedna država). Stoga je diplomatski potez Andreja Plenkovića od velike važnosti kad su mir, stabilnost i europski put BiH u pitanju. U ovako delikatnoj političkoj situaciji vrlo je važno da Ursula von der Leyen te premijeri država EU-a pozovu na razum suprotstavljene strane u BiH uoči zasjedanja Europskog vijeća, koje se treba održati u ožujku. Treba uvjeriti odgovorne političke strukture da požure s ispunjavanjem postavljenih uvjeta i usvajanjem nekoliko zakona. Pitanje izmjena Izbornog zakona trebalo bi rješavati unutar koalicijskih partnera na državnoj razini. Čini se da je sastanak HDZ-a BiH i "trojke" u Mostaru približio stavove koalicijskih partnera oko izmjena Izbornog zakona. Schmidt, za svaki slučaj, u svojoj ladici ima i svoju odluku o izmjenama Izbornog zakona, ali nema suglasnost najjačih međunarodnih čimbenika koji odlučuju o budućnosti BiH.
Naivan odnos pojedinih političkih struktura u BiH spram najmoćnijih političkih čimbenika na Zapadu podsjeti nas na nezgodnu zgodu gosta u jednom kafiću, nije važno kojem i gdje. Pridošli gost naruči sebi piće te reče konobaru:
- Daj od mene piće svima, osim onom Hercegovcu za stolom kod prozora!
- Hvala - viknu Hercegovac.
Gost nakon desetak minuta opet reče konobaru:
- Daj od mene piće svima osim onom Hercegovcu za stolom kod prozora!
- Hvala lijepa - ponovno zahvali Hercegovac koji je potom izišao iz gostionice.
Gost upita konobara:
- Zašto mi je onaj Hercegovac zahvaljivao kad sam sve častio osim njega?
- Zato što je on gazda kafića - odgovori mu konobar.
