Potvrde li se 3. listopada rezultati kakve ih je kroz istraživanje utvrdila agencija Ipsos za potrebe američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), bit će gotovo nemoguće uspostavi novu vladajuću koaliciju na državnoj razini, a posve je neizvjesno tko bi mogao sjediti u vlasti u Federaciji BiH. Zbog složenog načina uspostave vlasti, zasigurno je da će potrajati pregovori, a nove koalicije biti sastavljene od predstavnika stranaka koje su sada dijametralno suprotno postavljene. Dapače!
Ključni Dom naroda
S obzirom na to da postoje dva vrlo jasno iznjedrena bloka sastavljena od stranaka iz RS-a i FBiH, a da pojedini njihovi članovi ne stoje najbolje, sve ukazuje da će na djelu biti crveno-crna koalicija. Prema istraživanjima rađenih za potrebe NDI-a bez SDP-a BiH i SNSD-a, te HDZ-a BiH i SDA neće biti moguće uspostavi vlast na više razina. To je pak prema sadašnjem (ne)raspoloženju, dapače ratobornom međusobnom odnosu stranaka nemoguće zamisliva kombinacija. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija etiketira čelnika SNSD-a Milorada Dodika s najcrnjim kvalifikacijama, a Dodik uzvraća da je Lagumdžijina stranka bošnjačka. Uz to, imajući na umu sadašnji odnos snaga među hrvatskim strankama, teško će biti napraviti vlast i bez HDZ-a BiH.
Hoće li HDZ BiH držati ključeve za uspostavu vlasti ili pak njihova konkurencija iz koalicije HDZ 1990 i HSP BiH na državnoj ili federalnoj razini, ovisit će o rezultatima na razini županija. Iako je broj Hrvata u Federaciji značajno manji nego bošnjačkih birača, nije zanemariva činjenica da u četiri županije Hrvati predstavljaju većinu. Upravo se iz županija delegiraju izaslanici za federalni Dom naroda, a otkuda se pak određuju zastupnici u državnome gornjem parlamentarnom domu. Tko od hrvatskih predstavnika bude imao na svojoj strani većinu od 17 izaslanika Hrvata u federalnom Domu naroda, taj će dobiti poziciju predsjednika Federacije BiH, a zatim i sudjelovanje u izvršnoj vlasti ovoga entiteta i Vijeća ministara BiH. Oni praktično potvrđuju izbor izvršne vlasti u Federaciji i na razini države. Dva HDZ-a i HSP se sada nalaze na različitim stranama.
Dva bloka
Zanimljivo je kako je stariji HDZ bliži SNSD-u i Savezu za bolju budućnost, dok je pak koalicija HDZ 1990 i HSP bliža SDA i PDP-u. Nije isključeno da nakon predstojećih izbora prvi put u BiH različite stranke budu na vlasti na razini države, Federaciji, odnosno u županijama. Tako je bilo jedino u vremenu Alijanse za promjene koju je predvodila SDP BiH i kada su u vlasti bili nelegitimni hrvatski predstavnici koji su tako osvojili zanemariv broj glasova u narodu. Izbornim makinacijama i snažnim pritiskom međunarodne uprave tada se prvi put pokazalo da su moguće vrlo grube intervencije dijela međunarodne zajednice. Uspostave takve vlasti bila je potrebna kako bi se proglasile ustavne promjene koje su bile teško na štetu Hrvata kroz amandmane koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.
Zanimljivo je kako se i nakon predstojećih izbora u BiH najavljuju ustavne promjene koje bi mogle trajnije odrediti sudbinu Bosne i Hercegovine i njezinih triju naroda. Uspostave neke vrste modificirane nove Alijanse bez legitimne potpore Hrvata bila bi jednako opasna i neizvjesna za najmalobrojniji narod. Iako se u dijelu međunarodne zajednice na ovaj projekt gleda s odobravanjem, valja reći kako bi takvo kompliciranje situacije zasigurno pridonijelo radikalizaciji i blokiranju reformi koje su vitalne za napredak put EU-a, a što je strancima još važnije za stabilizaciju i postupno napuštanje ove 15-godišnje duge misije.
