Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini 7. svibnja održala je svoju izbornu skupštinu i sa starim-novim vodstvom krenula u četverogodišnji mandat. Tim povodom razgovaram s njezinim predsjednikom akademikom Jakovom Peharom.
Čitatelje Večernjeg lista, našu sveukupnu znanstvenu, kulturnu i političku javnost zanimaju okolnosti pod kojima je utemeljena Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. O tom dosad niste govorili!
- Večernji list redovito i sveobuhvatno prati rad Hrvatske akademije za znanost i umjetnost i za to sam mu posebno zahvalan. U okviru Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, u Sarajevu davne 2000. godine začeta je ideja o utemeljenju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. S dr. Nikolom Filipovićem, predsjednikom Društva, i skupinom najpoznatijih intelektualaca počeli smo razmišljati o ovom značajnom nacionalnom projektu. Član Predsjedništava BiH iz reda hrvatskog naroda pozvao nas je na sastanak i predložio formiranje Inicijativnog odbora koji je trebao obaviti sve radnje da se na zakonit način utemelji najviša znanstvena i umjetnička institucija našeg naroda u Bosni i Hercegovini.
Možete li se sjetiti osoba koje su bile u Inicijativnom odboru?
- U Inicijativnom odboru bilo je 11 najistaknutijih intelektualaca našeg naroda u Bosni i Hercegovini. Bili su to: dr. Nikola Filipović, dr. Vladimir Premec, dr. Mladen Bevanda, profesori Filozofskog fakulteta u Sarajevu i drugi, jednako tako veliki, znanstvenici, umjetnici, kulturni uglednici i crkveni velikodostojnici. Na jednom sastanku Inicijativnog odbora izabran sam za predsjednika i pozvan poduzeti sve potrebne radnje kako bi se utemeljila najviša znanstvena, umjetnička i reprezentativna ustanova našeg naroda u BiH. Izvanrednu potporu dobio sam od Akademije nauka i umjetnosti BiH i već utemeljene Akademije nauka i umjetnosti RS-a.
Nakon desetljetnih nastojanja, konačno, 23. lipnja 2014. godine, održana je utemeljiteljska skupština na kojoj ste jednoglasno izabrani za prvoga predsjednika HAZU-a u BiH.
- Pripreme su trajale 14 godina. Bio je to složen i odgovoran posao. Prije svega, trebalo je odabrati i imenovati matičare čija je zadaća bila proučiti biografije kandidata, procijeniti jesu li oni dostojni najvišeg akademskog stupnja, časti i ugleda.
Možete li nas podsjetiti tko su bili matičari ili, drugim rječnikom, tko su bili izbornici?
- Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Zagreb imenovala je osam svojih redovitih članova na čelu s akademikom Vladimirom Paarom. Akademija nauka i umjetnosti BiH imenovala je svoja tri člana: akademike Vladimira Premeca, Pericu Vidića i Veselka Koromana. Dakle, tim matičara ili izbornika bio je sastavljen od jedanaest vodećih akademika iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Koliko dugo je trajao taj odabir?
- Bio je to dug, složen i odgovoran posao. Nakon nekoliko godina rada otklonjene su sve dvojbe. Povjerenstvo je dostavilo usuglašene prijedloge za izbor redovitih akademika i dopisnih članova Akademije. Nakon 14 godina upornog rada doneseni su Zakon o Akademiji i odluka Senata o utemeljenju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. U skladu s postojećim zakonom i njegovim ograničenjima, od mogućih 15 izabrano je 14 redovitih akademika, a od dvadeset dopisnih članova izabrano je njih sedam.
Je li ovo vrhunac Vaše znanstvene i sveučilišne karijere?
- Izbor za redovitog akademika i prvoga predsjednika Hrvatske akademije za znanost i umjetnost, a u svakom slučaju i u svakom pogledu, vrhunac je moje znanstvene i životne karijere.
Utemeljenje najviše i najznačajnije znanstvene i umjetničke institucije jednoga naroda svakako je povijesni datum. Na kakav društveni prijam je naišao ovaj događaj?
- Utemeljenje Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, u intelektualnim, političkim i društvenim krugovima hrvatskoga naroda naišlo je na odobravanje i oduševljenje. Istina, bilo je onih koji su smatrali da, uz Akademiju nauka i umjetnosti BiH, nema potrebe za formiranjem druge ili drugih akademija. Zagovornici tih stajališta ispustili su iz vida da su u Banjoj Luci (1993.) i Sandžaku (2011.), bile formirane akademije znanosti i umjetnosti srpskoga i bošnjačkog naroda.
Koje su okolnosti bile na putu ranijem utemeljenju HAZU-a u BiH?
- Nije bilo zakonskog okvira.
S Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske HAZU u BiH ima odnose na najvećoj znanstvenoj razini…
- Od početka svoga mandata inzistirao sam na punoj suradnji s ostalim akademijama, prije svega s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ona je naša referentna akademija. Kako je tamo, tako je i ovdje. Kako je u Zagrebu, tako je i u Mostaru. Posjetio sam sve akademije i ponudio suradnju. U mome prvom mandatu zaključeno je nekoliko sporazuma s Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske, Sveučilištem u Mostaru i Maticom hrvatskom.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti utemeljena je 2011. godine u Novom Pazaru. Je li HAZU u BiH uspio ostvariti suradnju i s ovom Akademijom?
- Posjetio sam Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti u Sarajevu. Razgovarao sam s njezinim predsjednikom, akademikom Dževadom Jahićem, a ovih dana i s aktualnim predsjednikom, akademikom Muhamedom Filipovićem. Očekujem posjet akademika Filipovića i priliku za razgovor o daljnjoj suradnji.
Za rad Akademije potrebna je infrastruktura: odgovarajuće prostorije i sredstva za djelovanje znanstvenika i umjetnika. Akademija nauka i umjetnosti RS-a izgradila je svoj dom, ima veliki broj znanstvenika u stalnome radnom odnosu. Kakvo je trenutačno stanje u HAZU-u u BiH?
- Znam! U nekoliko navrata boravio sam u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske. Surađivali smo oko izrade njezina prvog enciklopedijskog sveska. Predstavili smo ga u Mostaru. Ta Akademija ima sve uvjete za normalan i uspješan rad. Ona je korisnik značajnih proračunskih sredstava u RS-u. Nažalost, prilike u Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost u BiH nisu takve. Nadamo se izgradnji kulturnog centra u kojemu će i Akademija naći svoje mjesto, a isto tako, nadam se da će naša Akademija zaživjeti u proračunu svojih utemeljitelja.
Dan 23. lipnja ustanovljen je kao Dan akademije kada će se održavati svečane skupštine i drugi prigodni programi…
- Pripreme idu svojim tijekom. Na svečanoj skupštini 23. lipnja analizirat ćemo rad u proteklom razdoblju, dopisnim članovima i suradnicima uručiti povelje o njihovu izboru i, nadam se, s dragim suradnicima i prijateljima ugodno se družiti.
Možete li nam nešto reći o suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnost iz RH i Hrvatske akademije za znanosti i umjetnost u BiH?
- Hrvatska akademija za znanost i umjetnost iz Zagreba, rekao sam to, od samoga početka sudjeluje u utemeljenju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. U našem prvom četverogodišnjem mandatu ostvarili smo zavidnu i korisnu suradnju.
Što biste posebno izdvojili?
- U prostorijama HAZU-a u Zagrebu predstavili smo knjigu ustavnog suca Mate Tadića. Akademik Božo Žepić bio je u službenom posjetu akademiku Jakši Barbiću, dopredsjedniku HAZU-a. Akademik Ljubo Šimić, uz sve počasti, sudjelovao je u svečanosti proslave 175. obljetnice utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovih dana akademik Dragan Čović, u palači HAZU-a u Zagrebu, održao je predavanje o ljudskim pravima i slobodama u Bosni i Hercegovini. Na zagrebačkom Sveučilištu proglašen je i za njihova počasnog doktora.
Vašim posjetom, posjetima akademika Bože Žepića i Ljube Šimića, napose predavanjem akademika Dragana Čovića, odvija se intenzivna i hvalevrijedna suradnja. Što bi se moglo očekivati na početku novoga mandata?
– Prije svega, očekujem svečano potpisivanje sporazuma o trajnoj znanstvenoj, umjetničkoj i kulturnoj suradnji. Naše akademije pripremaju zajednički znanstveni projekt koji će analizirati položaj hrvatskog naroda dvadeset i pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Nakon znanstvenog skupa na kojemu su analizirani demografski problemi, evo još jedne zanimljive teme!
- Ova tema i ovo pitanje zahtijevaju stručnu i ozbiljnu znanstvenu analizu. O Daytonskom sporazumu, njegovoj provedbi i refleksijama, napisane su brojne knjige. Sve one zaredom slažu se u ocjeni da je to sporazum koji je postao generator novih nesporazuma i da je u toj cijeloj priči hrvatski narod izgubio najviše.
Za to zanimljivo znanstveno okupljanje HAZU je delegirao svoje akademike – dopredsjednika Jakšu Barbića, akademika Zvonka Posavca i člana suradnika prof. dr. Arsena Bačića. Tko će iz HAZU-a u BiH biti nositelji ovog znanstvenog skupa?
- Našu Akademiju, uz mene kao njezina predsjednika, predstavljat će akademici Božo Žepić, Josip Muselimović i Frano Ljubić. Vjerujem da ćemo, zajedničkim snagama i prinosom redovitih akademika, dopisnih članova i suradnika, pronaći odgovore na brojna i aktualna pitanja.
Utemeljitelj HAZU-a u BiH je Sveučilište u Mostaru. Možete li nešto reći o suradnji sa Sveučilištem?
- Suradnja sa Sveučilištem je izvanredna. Rektorica Ljerka Ostojić, za vrijeme svoga mandata, dala je veliki poticaj našem radu. Ugradila je temeljni kamen i na tomu sam joj silno zahvalan. Jednako tako, zahvalan sam i aktualnom rektoru prof. dr. Zoranu Tomiću i sveukupnoj sveučilišnoj zajednici.
Iza Vas je šest desetljeća znanstvenog rada i još nekoliko desetljeća zanimljivog životnog puta. Sve ste prikazali u knjizi “Svjedok vremena” koja je naišla na jako dobar i topao prijam. Predstavili ste se kao vješt pripovjedač i pisac.
- Kada čovjek doživi moje godine, onda je normalno da ima o čemu pisati i govoriti. Prošao sam strahote II. svjetskog rata, jednako tako i ovog posljednjeg. Zdravlje me dobro služi i nadam se da ću ovaj mandat posvetiti radu i napretku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH.
Osim znanstvenih radova i predavanja u ulozi profesora emeritusa, pišete li?
- S vremena na vrijeme napišem pokoju kolumnu i ukažem na aktualna pitanja naše društvene zbilje. Ponekad podijelim i savjete iz moje uže specijalističke djelatnosti. Nakupilo se dosta kolumni.
Vjerujem da će i one biti sabrane u mojoj novoj knjizi i prepuštene ocjeni stručne i šire društvene javnosti.
U znak zahvalnosti za sve što ste učinili u dugoj životnoj i znanstvenoj karijeri, Vaša rodna postojbina, grad Čapljina, odužila se na dostojan način. Općinsko vijeće odalo Vam je veliko i dostojno priznanje.
- Općinsko vijeće donijelo je odluku da središnji park u Čapljini ponese moje ime. Radovi su u tijeku. Opsežni su! Očekujem da će svečano otvorenje parka biti na Dan općine. Zahvalan sam OV-u na pažnji i iskazanoj zahvalnosti za sve ono što sam u proteklih pedesetak godina uradio na uređenju Čapljine. U svome dugogodišnjem radnom vijeku dobio sam brojna priznanja. Ovo mi je jedno od najdražih.
Na izbornoj skupštini 7. svibnja starom čelništvu HAZU-a u BiH ukazano je jednoglasno povjerenje. Tko će, uz Vas, Akademiju voditi u idućem četverogodišnjem mandatu?
- Meni te akademicima Mladenu Bevandi, Boži Žepiću, Josipu Muselimoviću i Anti Miškoviću dana je jednoglasna podrška. Vjerujem da ćemo u idućem mandatu opravdati ukazano povjerenje.•
