Premijerni gangaški nastup tijekom nedavnog predstavljanja knjige i nosača zvuka “Ganga s izvora glas” u Čapljini imale su članice HKUD “Zora” iz Struga i Gorice, naselja nadomak Čapljini.
Bernardu Kozinu, koja u mladom kvartetu vodi pjesmu, pitali smo kako se odlučila učiti gangu jer se ona uči dok se ostali napjevi mogu i svirati?
- Idem na folklor već gotovo devet i pol godina, naš voditelj Ivo Sušac Bronđa predložio je da pjevamo gangu, mi smo prihvatile i počele pjevati.
Je li ovo bio premijerni nastup?
- Jest ovo je bio prvi put pred publikom, na smotri folklora “Lijera diple nadigrala” imat ćemo drugi. Ide polako, učimo i pjesme, postaje sve zanimljivije.
Je li bilo teško naučiti?
- U početku je bilo teško, skoro beznadežno, mislile smo da nećemo uspjeti, onda je krenulo, mi smo se ohrabrile. Nadam se da je bilo solidno. Uz vježbanje u Društvu, prošle godine kolegice i ja išle smo na Seminar folklora Hrvata u BiH. I tu smo nešto naučile, a onda nastavile u Društvu.
Ganga je na ovim prostorima gotovo zaboravljena, što su vam govorili oni koji je prihvaćaju?
- Govorili su da to nije lijepo, da je to samo neko deranje, besmisleno, ali ima smisla i jako je teška naučiti, puno teža od, primjerice, bećaraca koji su lakši. Gangu je zaista teško naučiti.
Kažu da se ganga malo pjeva zato što nema nota, je li to i vaše mišljenje?
- Puno je lakše pjevati po notama, ganga se mora učiti po sluhu, morali smo pamtiti kad voditelj otpjeva, tako smo mi učile. Mislim da bi se ganga trebala širiti budući da je dosta zaboravljena na ovim prostorima jer je to naš izvorni napjev. Mlađima bih savjetovala da se odvaže i budu uporni učiti i naučiti gangu jer je to je napjev po kojem nas svugdje prepoznaju - kaže Bernarda Kozina, inače učenica devetog razreda osnovne škole.
Uz Bernardu Kozina, u gangaškom kvartetu pjevaju Iva Bule, Iva Lucija Borovac i Tea Alilović. Ubrzo bi mogle postati pjevačka atrakcija doline Neretve.•
