Danas su bogatim programom završeni 60. Šimićevi susreti. Književnici su se susreli s učenicima u osnovnim i Srednjoj školi u općini Grude, a nakon što je u Drinovcima, rodnom mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića, upriličeno polaganje cvijeća kod spomen-poprsja braće Šimić, uslijedila je svečana akademija u čast braće književnika ispred Ravlića pećine u Peć-Mlinima. Prigodno slovo Antunu Branku šimiću održao je potpredsjednik Matice Hrvatske Damir Zorić.
Potom je uslijedila dodjela nagrada mladim pjesnicima i mladim likovnim umjetnicima te književne nagrade "Antun Branko Šimić“, koju tradicionalno dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne. Ovogodišnja ugledna nagrada koja nosi ime po ocu hrvatske moderne književnosti pripala je Miri Gavranu za poemu „Obrana Jeruzalema“. Nagradu je uručio Ivan Baković, predsjednik DHK-a HB, te pročitao obrazloženje Prosudbenog povjerenstva za nagradu:
- Poemom Obrana Jeruzalema Miro Gavran zasigurno ispisuje novu stranicu svojega bogatog književnog opusa. Poema se motivski i tematski oslanja na njegovu biblijsku trilogiju (čine ju romani Judita, Krstitelj i Poncije Pilat) koja mu je donijela uspjeh kod publike i pozitivne ocjene književnih kritičara. Ako pojam Jeruzalema shvatimo u biblijskom smislu, kao mjesto u kojemu se nalaze naše najveće svetinje, a to znači duhovne dragocjenosti, mjesto koje je i samo posvećeno zato što je u njemu ukorijenjen naš identitet, a ne mjesto koje se nalazi negdje na zemljovidu, nego koje je u našoj nutrini, kojemu su usmjereni svi naši putovi, naše želje i ciljevi, kojemu stremimo, mjesto koje nam je obećano i u koje nam je doći kada se otputimo stazom vječnosti, onda je razumljivo da je Jeruzalem mjesto koje trebamo obraniti od svih nasrtaja zamaskiranih vojski koje na njega nasrću. Suvremeni način života doveo je ljude do velike praznine i vodi nas osamljenosti i otuđenosti. Upravo taj problem Gavran poetski detektira i njemu se poemom suprotstavlja, opominjući čovjeka da se vrati sebi, svojoj ljudskosti, a taj će povratak ujedno označiti i povratak božanskome u nama - stoji, među ostalim, u obrazloženju.
Dalje se u obrazloženju navodi kako pjesnički izraz Mire Gavrana nije natopljen snažnim stilskim sredstvima, zagonetnim metaforama, obiljem lirskih paralelizama, razigranim sinestezijama, ali je bogat ritmom, pisan ne samo da bi se čitao, nego da bi se govorio, da bi se čuo i preko sluha upio, došao do svijesti i svojim porukama prodahnuo čitatelja/slušatelja. Potom se dodaje: “Gavranovi su stihovi pisani jednostavnim jezikom, njima je moguće ostvariti snažnu i pouzdanu komunikaciju s čitateljem kako bi čitatelju bila nedvojbeno jasna pjesnička poruka. Oni su pisani da nadglasuju zaglušnu buku našega doba, buku nastalu od ratnih eksplozija, od rada strojeva, od mnoštva vozila; pisani su ne samo kako bi bili čitani, nego i da bi bili slušani.”
Miro Gavran je istaknuo kako mu je nagrada koja nosi ime A. B. Šimića jedno od najdražih priznanja. U programu "Pjesnici su čuđenje u svijetu“ nastupili su Stanko Krnjić iz Dubrovnika, Hrvoje Barbir iz Ploča, Ljubica Benović iz Zagreba, Marela Jerkić – Jakovljević iz Mostara i Blanka Kraljević iz Širokog Brijega. Otvorena je i izložba učeničkih likovnih radova, a u nastupila je i istarska kantautorica Elis Lovrić. Nazočnima se obratio i Ljubo Grizelj, načelnik Gruda i predsjednik Organizacijskog odbora 60. Šimićevih susreta.
