Bliži nam se 14. festival animiranog filma (NAFF), koji će se održati od 26. lipnja do 5. srpnja u Neumu, Mostaru te Cetinju u Crnoj Gori. O organizaciji ovogodišnjeg festivala na koji je pristiglo više od 1000 prijava iz 61 zemlje svijeta razgovarali smo s osnivačem i direktorom festivala Jurinkom Rajičem.
“Otac bh. animacije” rođen je 1954. godine u Čapljini. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, a rad na crtanom filmu započeo je kao animator 1985. u “Croatia filmu”. Njegovi poznati filmovi su “Emina”, “Naša posla”, “Spomenik”, “Paparazzo”, “Naša mala vala”, “Jorgovan” i “Linđo”. Trenutačno živi i radi u Mostaru.
Predsjednik je i Udruge animatora KAN sa sjedištem u centru “Pavarotti” i voditelj škole crtanog filma u MC-u “Pavarotti”, Neumu i Stonu.
Gospodine Rajič, kako teku pripreme za ovogodišnji NAFF? Odziv je rekordan. Što nas sve očekuje ove godine?
- Pripreme su u završnoj fazi i vjerujem da će NAFF i ove godine biti veoma uspješan. Broj prijavljenih filmova ponovno je veći od 1000, a prijave su došle iz 61 zemlje. U natjecateljski program je ušlo 58 filmova, a u program “Panorama” 17. Siguran sam da će gledatelji i ove godine, kao i dosad, biti zadovoljni programom koji smo pripremili.
Organizacija Neumskog festivala animiranog filma zahtijeva veliki trud, a ne nalazi uvijek na razumijevanje mjerodavnih institucija. Kako sve to uspijevate i jeste li pomalo umorni od svega? Glavobolje vam zasigurno zadaju tehnički problemi i kako sve te goste i gdje smjestiti?
- Iskreno, ni meni nije jasno kako uspijevamo. Ovo je 14. NAFF i što se tiče problema, stalno su isti. Normalno bi bilo da nakon toliko godina postoji više pomoći i razumijevanja, ali to se ne događa. Kriteriji mjerodavnih institucija, ali i sponzora, trebali bi biti uspjeh i značaj kulturne manifestacije, ali kod nas to nije slučaj. Naime, NAFF je postao velik i značajan kulturni događaj i opći interes trebao bi biti to da postane još značajniji izvan okvira BiH. Broj filmova koje dobivamo, zemalja sudionica i autora koji žele doći u Neum toliki je da bi NAFF mogao biti među dva-tri vodeća festivala animiranog filma. No, sa sadašnjim proračunom i pomoći sponzora i mjerodavnih institucija ne možemo realizirati ono što nam je već nadohvat ruke. Iskreno se nadam da će se to promijeniti i da ćemo svi zajedno biti ponosni na NAFF. Možda sam subjektivan, ali imam viziju da NAFF postane “mali Cannes”!
Unatoč svemu, entuzijazam i ljubav prema animaciji vas ne napušta?
- Ja volim svoj posao i sretan sam što se bavim animiranim filmom. To me i drži tvrdoglavo upornim, ali vjerujte da ponestaje snage i entuzijazma. Entuzijazam je za mlađe, a ne za ljude mojih godina.
Koliko je ovo društvo svjesno značenja NAFF-a? Vrednuju li kulturne institucije dovoljno festival i od koga dobivate najveću potporu?
- Nažalost, puno manje nego bi trebalo. Proteklih godina redovito nas je podržavalo Federalno ministarstvo kulture i Fondacija za kinematografiju te TZ HNŽ-a. Posljednje dvije godine podržava nas i Ministarstvo civilnih poslova. Posebno bih izdvojio desetogodišnju potporu Veleposlanstva SAD-a bez kojeg posljednjih pet godina festival ne bi bilo moguće niti održati. Žao mi je što već pet godina Federalno ministarstvo turizma ne vidi značaj NAFF-a u promidžbi BiH i Neuma jer redovito imamo sudionike iz 55 do 67 zemalja. Mislim da je to veoma značajno za turističku promidžbu i nadam se da će se tu nešto promijeniti.
Gdje je NAFF u europskim i svjetskim okvirima? Može li se usporediti s najvećim festivalima animiranog filma?
- Po svim referencama, a tu mislim na kvalitetu, broj filmova te zemalja sudionica, NAFF je među najznačajnijim festivalima animiranog filma. Ove godine posjećuju nas gosti iz 12 zemalja čime se malo koji festival može pohvaliti. Da su nam mogućnosti veće, vjerujem da bi svake godine u Neum dolazili gosti iz 20 do 25 zemalja. Nije baš lako odbiti autora koji je poslao film i želi nas posjetiti. Uostalom, NAFF je već 2012. uvršten među 36 najznačajnijih europskih festivala.
Posljednjih nekoliko godina uveli ste praksu održavanja festivala na nekoliko lokacija u nekoliko gradova, a u cilju popularizacije animiranog filma. Kako će to izgledati ove godine?
- Želja nam je bila da se NAFF istodobno održava u pet-šest gradova te tako popularizira animirani film. Naš je uvjet bio da se ne naplaćuju ulaznice te da se projekcije održavaju na otvorenom. No, tu nismo uspjeli postići kontinuitet te će se i ove, kao i prošle, godine projekcije održavati u Mostaru i Neumu. Nadam se da će se već idući, 15. NAFF, održavati bar u 4-5 gradova.
Tko će sjediti u žiriju 14. NAFF-a?
- U žiriju su uvijek dva člana iz animiranog filma i tri iz ostalih oblasti umjetnosti. Ove godine to će biti prošlogodišnji pobjednik Rory Byrne iz Irske, Midthat Ajanović, autor i profesor animacije na sveučilištu West u Švedskoj, glumac i redatelj Dejan Aćimović, Ivo Raič, dizajner i slikar, te Žana Lekić, profesorica na Muzičkoj akademiji u Cetinju.
Koliko tehnološki napredak utječe na razvitak animacije? Omogućava li nam tehnologija raditi bolje filmove ili je sve stvar autora i ideje?
- Tehnologija je znatno povećala mogućnost rada na animiranom filmu, ali je autor i dalje najvažniji za kvalitetu filma. Ipak sve ide “iz glave”, a tehnologija je pomogla da autor može biti samostalan i baviti se animacijom nevezan za velike studije. To je jako važno jer je velik broj autora dobio mogućnost baviti se animiranim filmom.•
