U organizaciji ljubuške podružnice HKD Napredak, u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom predstavljena je knjiga “Zapisi o Hercegovačkom ustanku” književnika i novinara Dušana Muse. Nakon što je prof. Ivana Barišić, predsjednica ljubuške Napretkove podružnice pozdravila posjetitelje i zahvalila im na dolasku, o Musinoj knjizi govorili su predstavljači: Stanislav Vukorep, novinar, publicist i pisac iz Čapljine, Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskoga rata u BiH, i na kraju sam autor Dušan Musa.
Sukus svega što se u izlaganjima čulo i što ujedno predstavlja veliku vrijednost knjige je da ona otkriva prešućene činjenice o ulozi Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. - 1878.) i njegovu vođi don Ivanu Musiću i ispravlja iskrivljeno prikazivanje povijesnih činjenica koje su drugi ciljano pisali i iznosili. Stanislav Vukorep je iznio nevjerojatan podatak da u njegovim kontaktima s potomcima sudionika Hercegovačkog ustanka, gotovo svi taj događaj nazivaju “Nevesinjska puška”.
- Tada sam se zapitao je li moguće da nakon 130 godina mi ne znamo gdje je i tko je podignuo Hercegovački ustanak koji je u mnogome promijenio kartu Europe? Tek na 120. obljetnicu ustanka podignut je spomenik na Krupi, mjestu gdje su Hrvati opalili prvu pušku i ustanak se proširio i na gornju Hercegovinu i Crnu Goru. Izazvao je spomenutu “istočnu krizu” i bio okidač urušavanja moćnoga Osmanlijskog Carstva. Ustankom su Hrvati omogućili austro-ugarskoj monarhiji da s vojskom uđe u BiH. Ovaj podatak je malo komu od nas poznat - rekao je uz ostalo Stanislav Vukorep.
Željko Raguž je istaknuo kako je Musina knjiga publicistički novinarski doprinos koji je popularizirao temu Hercegovačkog ustanka više od svih znanstvenih rasprava koje su objavljene, i koje, nažalost, nisu naišle na pozornost u našoj javnosti, “onakvoj kakva jeste naša i znanstvena i kulturna javnost u BiH, zbog našeg stanja u kojem jesmo kao narod”.
Dušan Musa je zahvalio posjetiteljima i svima koji su zaslužni za objavljivanje i predstavljanje knjige i osvrnuo se na neke bitne događaje i aktere Hercegovačkog ustanka.
Napomenuo je da je građa u knjizi nastajala tijekom 21 godine, a najveći dio tekstova objavljen je u Večernjem listu.
Neki tekstovi su objavljeni na portalima iz Ljubuškog i Čapljine, neke od njih su preuzeli i vodeći portali regije, primjerice o sudioniku ustanka, ustaši Srbinu Koji Oborini koji je bio ustaša pola stoljeća prije Pavelića, kao i o srpskome kralju Petru Karađorđeviću koji je ustašom postao prije nego se ustaški poglavnik i rodio.
