Prijevod “Zlatne legende”, najčitanije knjige srednjeg vijeka, koja je izašla u više izdanja nego sama Biblija, njezin je prvi prijevod s latinskog na hrvatski jezik, i to 700 godina nakon što je knjiga napisana. Za prijevod knjige od 900 stranica fra Stjepan Pavić dobio je državnu nagradu Republike Hrvatske “Iso Velikanović” za najbolji prijevod u 2015. godini u Hrvatskoj, istaknula je Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba, koja je uz prof. Zlatka Šešelja i fra Stjepana Pavića govorila na promociji, održanoj u Franjevačkom samostanu u Tolisi u organizaciji Matice hrvatske Orašje.
Registar kršćanskih tradicija
Više od stotinu poklonika pisane riječi okupilo se na promociji knjige koju je 1260. godine napisao Jacobus de Voragine, nadbiskup Genove. Knjiga predstavlja zbirku svetačkih životopisa, prepričanih na temelju različitih pismenih i usmenih izvora, a sadržava i povijesne podatke o nastanku i značenju glavnih kršćanskih svetkovina.
Govoreći o knjizi, autor fra Stjepan Pavić naglasio je njezin značaj, najprije što je kroz stoljeća služila kao priručnik za propovijedi i na taj način ostavljala svoj trag u dušama ljudi, njihovu životu, ponašanju i idealima.
- Kažu da je, čitajući ovu knjigu, svoje zatvorske dane kratio veliki pustolov Marko Polo koji je bio zatočen u Genovi, istaknuo je fra Stjepan Pavić.
Da prevede ovu knjigu na hrvatski jezik, potaknula ga je, kaže, najprije njegova svijest da je prevedena na sve svjetske jezike i po desetak puta, a drugo, bilo mu vrlo zanimljivo, bajkovito duhovno štivo još iz bogoslovskih dana. - Pomislio sam, jedan veliki dominikanac podario je svijetu tu knjigu, pa evo da i ja pokušam približiti hrvatskom narodu tu istu materiju. Ova knjiga je preko propovjednika i propovijedi stoljećima formirala kršćansku svijest i duboko je usječena u kršćansku povijest od tog vremena do prije, recimo, stotinu godina, kazao je fra Stjepan Pavić.
Značajna je i po tome, kaže Pavić, što su životopisi iz knjige poslužili kao izvor za priredbe u svećeničkim samostanskim školama, jer vrlo često kroz čitavu svoju povijest, učenici u samostanu su na temelju ovih priča prikazivali svoje priredbe u školama.
- Blagoslov polja je u knjizi opisan kako je prvi put nastao u petom na šesto stoljeće kad je u Rimu izbila kuga. Također, uskrsna pjesma “Kraljice neba, raduj se, aleluja”, prema podacima iz knjige, nastala je u 6. stoljeću, također u vrijeme znamenite kuge koja je vladala u Rimu, navodi Pavić.
Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba, već 20 godina surađuje s fra Stjepanom Pavićem, još iz vremena dok je bio profesor u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. S njim je, kaže, surađivala na formiranju Galerije suvremene i moderne hrvatske i bh. umjetnosti i na mnogim drugim projektima. Opisujući fra Stjepana kao franjevca iz samostana u Dubravama kraj Brčkog i kao čovjeka koji se rodio u Hrgovima Donjim, povjesničarka Željka Čorak je kazala:
Filolog i kolekcionar
- Klasični je filolog i kolekcionar sa svojim dvjema kapitalnim zbirkama u opremanju crkve. Preveo je mnoge knjige, kompletnu latinsku poeziju bosanskih franjevaca, i oživio kult Šimuna Filipovića, baroknog fratra, također iz ovih krajeva, a zaslužan je i za arheološka otkrića u G. Skakavi kod Brčkog, istaknula je prof. dr. Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba.
Govoreći o hrvatskoj verziji knjige, prof. Zlatko Šešelj je kazao:
- Nikad nisam sreo nekog tko je bio u stanju ovako dobro to isto kazati hrvatskim jezikom. Knjiga je neopisivo točna dijagnoza visokog srednjeg vijeka i svjedoči da srednji vijek nije bio nimalo mračan. Prikazuje život svetaca u pravom svjetlu, naveo je.•
