Mostarski glumac Ivo Krešić član je žirija 25. Mediteran Film Festivala, koji se od 8. do 12. listopada održava u Širokom Brijegu. No, to nije sve: u sklopu ovogodišnjeg MFF-a, posljednji dan u subotu navečer, bit će prikazan igrani film “Božji gnjev” redatelja Kristijana Milića, u kojoj u glavnoj ulozi briljira upravo Krešić.
Večernji list: Profesionalno, ovo je bila jako dobra godina za vas. Uloga u filmu “Božji gnjev”, što je potvrdila i kritika, pokazala se odličnim izborom. Jeste li i vi sad, s određenim odmakom, zadovoljni učinjenim?
- Da, bila je ovo izazovna, ali ispunjena godina. “Božji gnjev” bio je pravi test, kako emocionalno tako i fizički za mene kao glumca. Lik Ilije kojeg igram vrlo je slojevit, dubok i iznimno dobro napisan. Kad me je Kristijan Milić pozvao da igram glavnu ulogu, osjetio sam da je to lik koji želim oživjeti na filmskom platnu. Takvi projekti su mi bitni jer me tjeraju da istražujem dublje slojeve sebe i da izađem izvan svoje zone komfora. Pozitivne kritike samo su dodatna potvrda da je taj rad prepoznat. Najviše me ispunjava osobni rast koji sam doživio kroz ovu ulogu jer svaki takav izazov oblikuje glumca i osobu koja postaješ.
Večernji list: Ovo nije vaša prva suradnja s redateljem Kristijanom Milićem, ali i sa scenaristom Josipom Mlakićem. Možemo li reći da vam likovi poput Ilije i priče rata, po kojima su i Milić i Mlakić poznati, leže?
- Surađivati s Kristijanom i Josipom uvijek je privilegij. Od atmosfere na setu do slobode koju Milić kao redatelj ostavlja glumcu. S njim uistinu imaš osjećaj da kreiraš lika. Mlakićeva priča sama po sebi nosi ogromnu težinu i kompleksnost, a likovi poput Ilije su izazovni jer u sebi nose unutarnje konflikte i traume koje nije lako prikazati, a nekim ljudima nije to lako ni prepoznati. Takvi likovi me privlače jer u sebi nose neizrečeno, nose slojevitost, motivirani su i drugačiji od drugih. “Božji gnjev” kao film donosi nešto novo, ali istodobno i univerzalno, pa osjećam da sam bio dio nečega što ne podliježe trendovima, nego ima dulji rok trajanja.
Večernji list: Velike riječi o načinu na koji ste odigrali ovu ulogu imao je i Miljenko Jergović, istaknuvši kako je ovo vrhunac vašeg stvaralaštva te da ste prvi postpartizanski ratni junak hrvatskoga filma. Kako to komentirate?
- Takav komentar od gospodina Jergovića te, naravno, dirne. Ipak, ne volim gledati na stvari kao na “vrhunce’”. Mislim da je rekao nešto kao glumac na vrhuncu stvaralaštva u smislu godina, zrelosti i rada - sumnjam da je baš mislio da je ovaj film moj vrhunac. Kako god bilo, lijepe su to riječi. A ja smatram da mogu i više i bolje. Svaka uloga nosi svoj izazov i uvijek mislim da najbolje tek dolazi. Sretan sam što je moj rad na ovom liku prepoznat, ali u glumačkom svijetu nema stajanja – svaki novi projekt donosi priliku za rast, a to je ono što me najviše pokreće.
Večernji list: Kako biste ocijenili stanje kulture u našoj zemlji, ali i regiji s obzirom na to da kad je u pitanju kultura, granice, po pravilu, ne bi trebale ni postojati? Zapravo, postoje li?
- Nedovoljno je podrške umjetnicima na svim razinama. Tu se onda stvara neka vrsta prirodne selekcije jer je resursa za kulturu premalo. Nešto se tu treba promijeniti. Mladi redatelji veoma teško dolaze do sredstava za svoj prvi film, mladi glumci jako teško do zaposlenja. Ljudi odlaze. Okreću se drugim zanimanjima, profitabilnijim. Ali gubimo kreativne ljude, potencijalne oskarovce i velike glumce. Sustav, naravno, treba poboljšati, ali nemojte me pitati kako. Jer da znam, rekao bih. Jednom rečenicom - mora se više ulagati u kulturu na svim razinama. Granice u kulturi su, nažalost, često umjetno stvorene. Iako je kreativnost bezgranična, često se susrećemo s financijskim i političkim ograničenjima. U našoj regiji postoji puno talentiranih ljudi, ali nedostatak resursa i podrške otežava njihov rad. Ipak, vjerujem da umjetnost uvijek nađe svoj put i da kreativnost ne poznaje granice. Kultura bi trebala povezivati ljude, a ne ih dijeliti.
Večernji list: Što su za vas granice, preko čega ne biste išli?
- Granice za mene predstavljaju više slojeva. Prije svega, tu su granice osobnog integriteta – ne bih prihvatio projekte koji kompromitiraju moja uvjerenja ili vrijednosti. Vjerujem da je važno ostati vjeran sebi i onome što želiš prenijeti kroz uloge. S druge strane, tu su i profesionalne granice – volim izazove, ali tražim projekte koji me inspiriraju i tjeraju da rastem. Ne bih prihvatio ulogu samo radi popularnosti ili novca; mora postojati dublji smisao. I na kraju, granice u smislu glumačkih izazova – ne bih se upuštao u projekte koji ne dopuštaju kreativnu slobodu ili koji me stavljaju u “kalup”. Gluma je proces stalnog istraživanja i rasta i za mene je važno da svaki novi projekt donosi nešto novo i izazovno.
Večernji list: Koji su vam uzori u glumačkom svijetu i kako su utjecali na vaš rad?
- Gledam filmove od malih nogu. Inspiraciju crpim od poznatih i manje poznatih glumaca i glumica. Ali najveća inspiracija je u ljudima oko tebe, iskrenim ljudima, koji sebi dopuštaju taj luksuz biti onakvi kakvi jesu. Rado gledam Daniela Day-Lewisa, Javiera Bardema, njihova sposobnost transformacije ono je čemu težim. Daniel Day-Lewis me fascinira svojom potpunom posvećenošću ulogama – on se u potpunosti utapa u lik. Javier Bardem ima tu sirovu energiju koja te obuzme u svakoj sceni. Važno je duboko ući u karakter, ne samo izvana već i iznutra, uvjeriti sebe u to što trebaš biti, a onda će i publika to vidjeti.
Večernji list: Član ste žirija na ovogodišnjem Mediteran Film Festivalu u Širokom Brijegu. Imali ste priliku već pogledati neke od filmova, kako ocjenjujete ovogodišnji izbor?
- Jednom riječju - odličan. Pratim Mediteran Film Festival od njegovih početaka i drago mi je što mogu sudjelovati kao član žirija i ocjenjivati izvrsne filmove domaćih i svjetskih produkcija. Ove godine imamo vrlo kvalitetne filmove, s jakim pričama koje su duboko ukorijenjene u realnostima, ali koje također nose univerzalne teme. Bit će iznimno teško dati prednost nekome jer će nijanse odlučivati o pobjedniku. To već sada sa sigurnošću mogu reći. Mislim da je i ove godine izbor filmova iznimno jak, bitan, teme su relevantne, neke i šokantne, ali publika će itekako moći vidjeti odlične filmove.
Večernji list: Kakav je vaš stav glede ovakve smotre, koji je njezin najveći značaj?
- Ovakvi festivali su iznimno važni jer pružaju priliku autorima, pogotovo mladim, da prikažu svoj rad i potiču kreativni dijalog. Druga stvar je publika koja ima priliku vidjeti nova ostvarenja svjetskih dokumentarističkih talenata i to je zaista privilegij. Mislim da je njihov najveći značaj upravo u povezivanju publike s autorima, kao i poticanju mladih talenata da se izraze kroz film. Mediteran Film Festival posebno je važan jer stavlja fokus na priče iz našeg podneblja, ali donosi i međunarodne perspektive, što omogućava razmjenu ideja i stilova. To je prilika za sve podjednako da prošire svoje horizonte.
Večernji list: Koji su vaši sljedeći planovi, radite li već na novom projektu?
- Sljedeći filmski projekt bit će potpuno drugačiji od ratnih likova ili tema vezanih uz rat. Ne želim biti prepoznat samo po jednoj vrsti uloge jer to ne vodi rastu. Izazov je u preuzimanju različitih uloga i istraživanju različitih ljudskih iskustava.
