Sedma umjetnost već desetljećima obilježava kulturnu scenu BiH. Od svih sfera umjetnosti, jedino bosanskohercegovački film postiže kontinuirane uspjehe u regiji i inozemstvu. Počevši još od kanskih uspjeha filmova Emira Kusturice, kasnije Oscara Danisa Tanovića za “Ničiju zemlju”, Sarajevo Film Festivala pa do Berlinalea i najnovijeg uspjeha redateljice Jasmile Žbanić s filmom “Quo vadis Aida”, piše Večernji list BiH.
Žbanić je jako osjetljivu temu genocida u Srebrenici pokušala na filmsko platno prenijeti bez generaliziranja krivnje i s jako puno emocija. To su prepoznali filmski stručnjaci i dali joj priznanje za najbolji europski film. Nagrađeni su i glumci. Europska filmska nagrada (EFA) utemeljena je krajem 80-ih godina s nakanom da postane europski pandan američkom Oscaru. Ovo je ujedno i prva pobjeda jednog filma s područja bivše Jugoslavije na EFA-u.
Mlade hercegovačke redateljice Aleta Jurič i Karmen Obrdalj nastavile su žeti nagrade na međunarodnim festivalima za animirani, odnosno dokumentarni film.
Zvjezdani gost - Bono Vox
Doba pandemije utjecalo je i na najveći filmski festival u regiji. Nakon što se 2020. godine održao u online izdanju, ove godine SFF je ipak održan u normalnijim uvjetima. Sarajevskim crvenim tepihom prošetale su brojne renomirane glumice i popularna imena s regionalne kulturne scene. Među najvećim je iznenađenjima ipak Bono Vox, legendarni glazbenik i frontmen irske grupe U2. Na festival je došao u povodu premijere filma “Hotel od milijun dolara” redatelja Wima Wendersa, kojemu je pak uručeno Srce Sarajeva.
“Divno je biti ovdje, čini se da je prošlo i puno i malo vremena od mog zadnjeg posjeta. Kao da postoje dva Sarajeva - stvarno i imaginarno. Ono jedno u kojem živiš i radiš, u kojem smo sada i ono koje nosimo sa sobom u svijet - to jedno mitsko Sarajevo. To mjesto zabave i magije koje je i dalje, za mene, glavni grad suživota. Ovo je divan grad i ovo je odličan festival. Mislim da je ovaj Festival gotovo kao vezivno tkivo između ta dva Sarajeva - on sjedinjuje vidljivo i nevidljivo u jednu sliku.”
I filmski festivali u Hercegovini nastavili su tradiciju, neki na daljinu poput Festivala animiranog filma NAFF u Neumu, a neki uz staro normalno poput Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu i Dana hrvatskog filma “Ivo Gregurević” u Orašju. U obliku autokina održan je i Mostar Film Festival. U Hercegovini je snimljen film “Stigme”, pod redateljskom palicom Zdenka Jurilja, a po scenariju Josipa Mlakića.
Proljeće u studenome
Najpoznatija međunarodna kulturna manifestacija u BiH, Dani matice hrvatske - Mostarsko proljeće, već drugu godinu za redom prebačena je s proljeća na jesen. U dosta reduciranom izdanju manifestacija se ipak uspjela održati, a obilježila ju je fantastična izložba slika fra Perice Vidića.
Održan je i jubilarni 20. Večernjakov pečat. Spektakularan, u uvjetima u kojima živimo glamurozan, inspirativan, snažan, najbolji do sada... Poruka i priznanja dijeljena su u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Zagrebu, Milanu, Rimu... Titulu “Osoba godine u BiH” ponijelo je 12 članova Svjetskog programa za hranu UN-a, humanitaraca iz BiH koje je prošle godine prepoznala i Zaklada Alfreda Nobela uručivši im Nobelovu nagradu za mir.
Novost u BiH, ali i u regiji su glazbeni festivali na otvorenom. Posebice ljeti i u vrijeme adventa živo je na ulicama gradova gdje se po trgovima svira i pjeva, a publika uživa. Da smo talentirana zemlja sjajnih pojedinaca, dokazali su i natjecatelji Supertalenta. Sjajni Duvnjak Mark Bagarić je bio u finalu hrvatskog Supertalenta, energični Širokobriježanin Kristijan Penavić izveo svoju najbolju autorsku pjesmu. U prvoj polufinalnoj večeri hrvatskog Supertalenta nastupio je i mentalist Antonio Mitar iz Posušja koji je gledatelje i žiri ostavio u nevjerici, dok je djevojka iz Rame Lucija Šarčević rasplakala žiri.
Kazalište, posebice Hrvatsko narodno u Mostaru nastavilo je nizati uspješnice i za njih dobivati prestižne nagrade. Predstava “Identitluk” oborila je sve rekorde po nagradama, kao i glumica Jelena Kordić Kuret, koja se afirmirala u ponajbolju glumicu u BiH. Također, u planu je završetak zgrade HNK u središtu Mostara u kojoj će biti smještene sve institucije od kulturnog značaja za Hrvate u BiH.
S druge strane, na Susretima kazališta/pozorišta u Brčkom digla se bura zbog činjenice da beogradski glumac Branislav Lečić osumnjičen za zlostavljanje kolegica predsjedava žirijem festivala u Brčkom. Reagirali su autori nekoliko predstava tako što su se povukli s festivala.
Andrić u knjigama
Ivo Andrić dugo je bio tabu-tema ovdašnje književne scene. Onda se dogodila eksplozija književnih izdanja posvećenih našem jedinom književnom nobelovcu za kojeg je zanimanje javnosti pojačano ne samo u regiji nego i inozemstvu. Najznačajnije knjige o Andriću napisali su Nebojša Lujanović i Michael Martens te Josip Mlakić fenomenalnom posvetom Andriću (Bosni i franjevcima) u romanu “Na Vrbasu tekija”.
Inače, književnost kod nas cvate. Nema tko se pera ne laća, uskoro ćemo imati više pisaca nego čitatelja. Da je scena živa, svjedoči Književni festival Poligon u Mostaru, a Mostar je dobio i Klub knjige i knjižnicu koja se zove, pogađate - “Ivo Andrić”. Održane su i tradicionalne poetske i književne večeri posvećene Aleksi Šantiću, Maku Dizdaru, A. B. Šimiću, Nikoli Šopu, Petru Kočiću... na kojima su dodjeljivane nagrade, kao i Bookstan u Sarajevu.
Mostar strip vikend nastavljen je i ove godine na radost mnogih poštovatelja stripa i strip junaka.
Nažalost, ni u 2021. godini nismo mogli bez gubitaka velikana kulturne scene. Zauvijek su nas napustili: Želimir Altarac Čičak, Saša Anočić, Đorđe Balašević, Dragoljub Đuričić, Marina Tucaković, Pavle Dešpalj, Suzana Đozo, Mira Furlan, Milan Gutović, Zafir Hadžimanov, Joško Juvančić, Rialda Kadrić, Žarko Potočnjak, Ivo Štivičić, Irena Vrkljan, Jean-Paul Belmondo, Phil Spector i Charlie Watts.
Nakon iznimno teške 2020. godine kulturni djelatnici u godini za nama došli su do daha, iako im pandemija i dalje ugrožava egzistenciju.
Nadamo se da će im iduća 2022. donijeti puno više sreće i posla na radost svih nas koji uživamo u njihovim djelima.•
