Ovih predbožićnih dana iz tiska je izišla monografija "Kočerin" autora Grge Mikulića, a u izdanju širokobriješkog Grala i udruge "Stećak". U ovoj monografiji, koja je ugledala svjetlo dana u povodu 150. obljetnice župe Kočerin, jednoj od najvećih u širokobriješkom kraju, autor je na 336 stranica opisao povijest Kočerina, osnovne značajke kočerinskoga kraja, gospodarstva, kulture i kulturno-povijesne baštine, školstva, zdravstva, sporta, raznih udruga, a pisao je o djelovanju mjesnih zajednica koje pripadaju ovoj župi, posebnosti Kočerina te o poginulima u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, crkvenom životu ove župe, kao i viziji Kočerina.
Autor je posebno jedno poglavlje posvetio Kočerinskoj ploči, uzglavlju stećka Vignja Miloševića. Monografiju je uredio dr. Ivo Čolak, a tiskana je u Grafotisku Grude, piše Večernji list BiH.
Kočerinska ploča
Grgo Mikulić u uvodu ove monografije piše: "600. obljetnica prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče obilježena je 2004. godine. U okviru programa manifestacije koja je trajala tri dana, održan je znanstveni skup 'Viganj i njegovo doba', koji je rezultirao objavljivanjem i istoimenog zbornika radova. To je bila praktički prva objavljena knjiga o Kočerinu. Koju godinu ranije imao sam namjeru pisati monografiju Kočerina, no okolnosti mi nikako nisu išle na ruku. Kako zbog kratkoće vremena tako i zbog brojnih aktivnosti oko organizacije te manifestacije, ideja je otišla u drugi plan. Za utjehu, obećao sam sebi kako ću to svakako učiniti, ako budem živ, za 150. obljetnicu utemeljenja župe Kočerin (1872. - 2022.). Tako, još od tog vremena, kadgod i gdjegod mi se za to ukazala prigoda, kontinuirano sam istraživao i prikupljao sve što je bilo u vezi s Kočerinom". Autor monografije zahvaljuje svima koji su mu pomogli u realizaciji ovog velikog projekta.
Dr. Božo Skoko, autor pogovora ove monografije, ističe:
"Kočerin, kao mjesto i župu nosim u sjećanju još iz djetinjstva, ponajprije po prekrasnoj župnoj crkvi i monumentalnom mozaiku svetog Franje. Kasnije mi je zaokupila pozornost poznata Kočerinska ploča zagonetnog Vignja Miloševića i njegova mudra, povijesno važna poruka, odnosno epitaf iz 1404., koji završava riječima: 'i molu vas' nenastupaite na me/ ja s(a)m'/bil' kakovi este/ vi ćete biti kako/ u' sam' ja'. Prolazeći često između Gruda, odnosno Širokog Brijega i Posušja, gdje sam započeo svoju novinarsku karijeru na tamošnjem radiju, divio sam se slikovitosti mjesta i postupno otkrivao njegove posebnosti…
Međutim, povijest i identitet tog mjesta bili su neiscrpno vrelo kojem sam se kasnije redovito vraćao kao student, i kao novinar, te na koncu kao znanstvenik, ali i znatiželjnik u otkrivanju bogatstva Hercegovine. Zato me iznimno veseli svaki novi pisani spomenik koji dolazi iz ovog kraja. A pred sobom imam monografiju, odnosno svojevrsni vodič posvećen Kočerinu".
Dr. Skoko naglašava da identitet nekog mjesta čine njegova povijest, zemljopisni položaj i prirodne posebnosti, njegova kulturna baština i ljudi, njihov način života, ostvarenja i doprinosi, dodavši:
"Sve je to obuhvaćeno u ovom izdanju, koje potpisuje vrijedni Grgo Mikulić, koji nam je posljednjih godina približio Hercegovinu i njezine posebnosti te promovirao identitet ovog kraja".
Monografija "Kočerin" može se nabaviti u knjižari Gral u Širokom Brijegu, a njezino predstavljanje predviđeno je za 2. siječnja 2022. godine u prostoru osnovne škole u Kočerinu.
Grgo Mikulić rođen je 4. travnja 1960. godine u Podkraju, župa Kočerin, općina Široki Brijeg. Osnovnu školu završio je u Kočerinu, a gimnaziju u Širokom Brijegu.
Na Sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 1983. godine, diplomirao je turizam na Ekonomskom fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Radio je i živio u Splitu i Dubrovniku, a 1994. godine vraća se ponovno u Hercegovinu, gdje i sada živi i radi. Radio je kao direktor Turističke zajednice Široki Brijeg.
Spomenik ćirilici
Šira javnost upoznala ga je kad je podigao aleju "hrvatske ćirilice" u Kočerinu. Aleja je postavljena na pet postaja uz lokalnu cestu Kočerin - nekropola Lipovci. Na svim tim mjestima postavljeno je po šest u kamenu stiliziranih slova hrvatske ćirilice.
