Ekipa predstave “Logorilijada” privodi kraju posljednje pripreme za kazališni spektakl koji će premijerno biti izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar sutra, 29. svibnja u 20 sati, piše Večernji list BiH. Ovo jedinstveno djelo, pod redateljskom “palicom” Ivana Lea Leme i Dragana Komadine, koji je radio dramaturgiju, nastalo je prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića “Konclogor na Savi” i zbirci pjesama “Lirika nevremena” te motivima “Grobnice za Borisa Davidoviča” Danila Kiša. Djelo je koprodukcijski projekt HNK Mostar, Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika i Matice hrvatske Mostar.
Svijet kreacije
Posjetom mostarskom HNK ekipa Večernjeg lista uvjerila se da vlada pretpremijerno ozračje, što nam je potvrdio i Dragan Komadina, podijelivši s nama kako je došlo do ideje za pripremu ovakvog djela.
- Ideju smo imali godinama. Mišljenja smo da je Ilija Jakovljević ne samo kao književnik nego i čovjek kojeg su “satrala” dva režima, vrijedan spomena i, nadam se, djela za pamćenje. Tri već spomenuta djela pokušali smo integrirati. No ono što je na kraju ostalo nama svima i što kroz ovu predstavu želimo izdignuti su Ilijin prostor i svijet kreacije, koji još živi i živjet će kao jedno vrhunsko estetsko i stilsko ostvarenje, ali i najstrašnije svjedočanstvo o užasima te što je sve čovjek drugom čovjeku spreman napraviti u logoru. I to je vrhunac proglašen od najvećih kritičara jedne književne logorologije čiji je Jakovljević najbolji predstavnik. Upravo iz toga naša predstava nosi naziv “Logorilijada” jer spajamo njegove dvije epopeje, njegova dva logora protkana lirskim momentima, ali i njegovom poetskom dušom - zaključio je Komadina. Nekoliko riječi o predstavi kazao je i Ivan Leo Lemo, redatelj predstave. - Sve ono što smo na početku zamislili bilo je teško, ali i inspirativno - kazao je dodavši kako je na samom početku znao i kome od glumaca bi pripala koja uloga. - Odabir uloga nije bio težak, birali smo najbolje. Ranije smo radili predstavu “Hamlet”, koja je imala odlične kritike, pa smo odlučili nastaviti suradnju - kazao je. Pitali smo ga i kakva očekivanja ima od predstave, na što je rekao:
- Očekujem da više ne bude rata, da ljudi više nikada ne budu nasilni te da prestanemo s pričama o ustašama, četnicima, Srbima, Hrvatima… i svim ostalim kancerogenim pojmovima. Današnja vremena su “izvitoperena”, vraćaju se stari simptomi vremena koja su trebala biti zaboravljena i arhivirana - kazao je dodavši da svi mladi trebaju pogledati predstavu jer bi im, kako kaže, mogla otvoriti nove poglede na stare događaje, zaključio je redatelj.
Izgovorene riječi
Na daskama koje život znače glavna uloga pripala je glumcu mostarskog HNK Robertu Peharu koji je s ekipom Večernjaka podijelio kako je igrati glavnu ulogu. - Budući da je Ivanova redateljska ruka Ilijinu ulogu odlučila prikazati na teatarski vrlo moćan i patnički način života, bilo je vrlo teško. U predstavi koja će uskoro premijerno biti prikazana 90 posto riječi koje ću ja, kao glavna uloga, izgovoriti riječi su koje je Ilija uistinu izgovorio. Ono što mi je olakšalo težinu uloge je ekipa s kojom radim na projektu. Činjenica je da je naša kuća, HNK u Mostaru, već odavno imala potrebu i želju odužiti se mostarskom velikanu, velikom čovjeku i patniku, rekao bih i čovjeku koji je mogao biti paradigma i u današnjem vremenu kako se pojedinac suočava s totalitarnim sustavima, ali i s društvenim uređenjem. I danas, u ovom “demokratskom” društvu gubimo individualne identitete i pribjegavamo masovnim kolektivitetima, ili iz straha ili iz ponosa koji nikada ne završi dobro, pogotovo ako pojedinac nema dovoljno razvijene etičke vrijednosti - riječi su Ilije, a koje nam izgovara Pehar. Na samom kraju posjeta HNK razgovarali smo i s ravnateljem ove ustanove Ivanom Vukojom koji nam je ispričao razloge zbog kojih su se odlučili prikazati predstavu o Iliji Jakovljeviću. - Promatrana iz današnje perspektive opterećene nedovršenim ideološkim sukobima na liniji fašizam - komunizam, Jakovljevićeva sudbina svima nama koji smatramo da se ti sukobi mogu nadvladati samo na vertikalnoj liniji moralnog uzdizanja iznad oba spomenuta totalitarizma, može poslužiti kao orijentir i inspiracija. Stoga je HNK Mostar, kao kulturna i umjetnička institucija svjesna društvene odgovornosti za zajednicu u kojoj djeluje, odlučio u svoj repertoar uvrstiti jednu ovakvu predstavu - zaključio je Vukoja. •
Ilija Jakovljević rođen je 21. listopada 1898. u Mostaru kao jedinac u obitelji Marka i Kate rođ. Vuković. Od godine 1909. do 1915. pohađa osnovnu školu i gimnaziju u rodnom gradu. Godine 1918. upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, gdje diplomira 1926. i zapošljava se kao odvjetnički pripravnik, a 1929. promoviran je u doktora prava. Iduće godine u Zagrebu otvara samostalni odvjetnički ured. Politički je do 1923. djelovao kao član Hrvatske pučke stranke, a 1929. učlanio se u Hrvatsku seljačku stranku. Bio je novinar i urednik Luči, Narodne politike, Hrvatske obrane, Hrvatskoga dnevnika i Savremenika, u kojima je objavljivao političke uvodnike i feljtone s liberalno-demokratskim stajalištima. Nakon početka rata prvi put je uhićen 13. travnja 1941., no ubrzo je pušten. Novo uhićenje bilo je 13. listopada iste godine i šalju ga u logor Stara Gradiška. Na slobodu je pušten 1942. Nakon završetka rata radio je kao odvjetnik, a 25. svibnja 1948. uhićuje ga OZN u Zagrebu zbog kompromitacije Andrije Hebranga, a 28. listopada tragično umire.
