Drugo izdanje knjige „Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.“ predstavljeno je sinoć u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku. Knjigu akademika o. Stjepana Krasića, uz autora, predstavili su akademik fra Andrija Nikić, prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk u čijoj je nakladi izdana knjiga i prof. Jasna Ćorić koja je na početku nazočne upoznala sa životopisom akademika o. Stjepana Krasića. Vrijednim otkrićima do kojih je Krasić došao istražujući arhivsku građu i najznačajnijim knjigama koje je akademik Krasić objavio, dok je prof. Andrija Stojić naglasio kako Ogranak Matice hrvatske Čitluk s ponosom surađuje sa znanstvenicima poput Stjepana Krasića.
Stojić je također kazao kako je predstavljanje knjige upriličenu u sklopu tradicionalne kulturno-duhovne manifestacije „Božićni susret s Maticom u Brotnju“ te da je autora na pisanje knjige motivirao rukopis pronađen u arhivu Kongregacije za širenje vjere u Rimu,
napisan od strane sudionika bitke u Klisu neposredno nakon zauzimanja tvrđave koja se dugo smatrala neosvojivom. Na rukopis sačuvan u arhivu kao na temelj za nastanak ove vrijedne knjige osvrnuo se sinoć i akademik fra Andrija Nikić.
„Pronalazak izvješća iz Klisa bio je poticaj dr. fra Stjepanu Krasiću da napiše knjigu „Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.“ Objavljivanju izvještaja prethodi iscrpna analiza događaja praćena citatima relevantne literature uz kritički osvrt. Dr. Krasić je naveo kontekst opisanih događaja koji se odnose na ratovanje u Dalmaciji, osobito zauzimanje Klisa kao najvažnije i
„neosvojive“ tvrđave, na temelju popisa i svjedočanstva sudionika tih događaja, što potvrđuje prijevod spomenutog izvještaja. Izvještaj iz 1648. u ovo današnje vrijeme predstavlja poticaj sudionicima Obrambenog – Domovinskog rata da učine sličan pokušaj
opisa događaja u kojima su i sami sudjelovali za istinitost rata u kome su sudjelovali i pobijedili neprijatelje. Vrijedna je odluka Matice hrvatske iz Čitluka da objavi drugo izdanje navedenog djela, jer samo se na takav način rezultati domaće znanosti mogu prezentirati i izvan granica naše zemlje – kazao je akademik fra Andrija Nikić i dodao kako tekst izvješća zaslužuje objavljivanje u školskim knjigama kako bi učenici od početka školovanja učili o događajima u Klisu.
Više o samom pronalasku vrijednog rukopisa i nastanku knjige kazao je sam autor akademik o. Stjepan Krasić. Autor je na predstavljanju drugog izdanja svoje knjige dao osvrt na Kandijski rat kao sukob dviju velesila, vođenje ovog rata na području Dalmacije, ulogu generala Leonarda Foscola, vrhovnoga vojnog zapovjednika mletačke vojske u Dalmaciji, ulogu don Stjepana Sorića, morlačkog kapetana i doprinos uskoka u borbama na području Dalmacije pa tako i u oslobađanju strateški jako važnog Klisa, čija je tvrđava bila „ključ“ središnje Dalmacije.
Oslobađanje Klisa akademik Krasić ocijenio je kao veliki uspjeh jer je oslobađanje tvrđave imalo veliki vojni, ali i psihološki značaj jer je oslobađanje kliške tvrđave srušilo mit o turskoj nepobjedivosti; „Narod koji je do tada bio potlačen, koji ljudski govoreći nije očekivao oslobođenje, vidio je da Turci nisu nepobjedivi i da ne treba čekati da nas drugi dođu osloboditi, nego da i sami mogu nešto napraviti. Počelo je narodno pjesništvo u slavu tih junaka, tako da se jedan potlačeni narod s ovim pobjedama pretvara u narod ratnika i narod pjesnika… Naša sudbina se počela mijenjati. Više nismo narod koji se ne zna branit, nego narod koji se uspješno brani. Nije pretjerano reći da je ovo razdoblje bilo epsko doba hrvatskog naroda, ali i pripadnika drugih naroda koji su se nalazili na širokom području: Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore te su se borili i pjevali, svjesni da se bore za slobodu ostavivši svojim potomcima u naslijeđe dvostruki dar: dar slobode i dar umjetnosti – kazao je akademik Krasić govoreći o ulozi Hrvata u Kandijskom ratu uz napomenu da mletačkim kroničarima treba odati veliko priznanje na detaljnim opisima onovremenih zbivanja. Drugo izdanje knjige „Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648.“ donosi također i prilog o seobama hercegovačkog, osobito broćanskog stanovništva u Dalmaciju u 17. i 18. stoljeću. Glazbenim prinosima večer su obogatili učenici
Osnovne glazbene škole Brotnjo.
