Predavanje u suradnji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH održano je u povodu sedamdesete obljetnice objavljivanja romana.
“U usponu svog stvaralaštva Ilija Jakovljević piše svoj drugi roman ‘U mraku’. To je opsežan roman koji otkriva autorovu fazu zrelosti, njegovo vladanje romaneskno-pripovjedačkom tehnikom te uspješno predstavlja jedan ambijent i ljude u njemu na povijesnoj prekretnici”, istaknuo je akademik Musa na početku predavanja.
Dvadeset i pet poglavlja
U 25 poglavlja romana iznesen je slijed događaja kada je Mostar zahvaćala psihoza nadolazećeg Prvog svjetskog rata, a potom i vrijeme kada se rat izravno sručio na bh. strane, gdje se Mostar našao u stupici svjetskih sukoba. Doduše taj rat, kako ga je Jakovljević uprizorio u romanu, više odzvanja u nakazi svojih posljedica nego što se fizički, u krvi, izravno osjeća u Mostaru. Roman se tematski ne bi mogao klasificirati pod jednu zasebnu kategoriju jer je očito da je on jednako društveni i obiteljski, povijesni, ljubavni, psihološki, ali i psihijatrijski, kako je naglasio akademik.
Radnja u romanu stalno je na granici trilerskog zapletaja, bez potonuća u sladunjavosti, s puno dinamizma i dramskoga uzbuđenja u kojem se akteri ljubavnoga trokuta sučeljavaju nemajući snage za vlastiti put.
Akademik Musa je rekao kako se besperspektivnost u ozračju mraka snažno ostvaruje kroz skupne i pojedinačne intrige utemeljene na lažima, licemjerju i primitivizmu.
“U toj političkoj i moralnoj tmini, u općoj intelektualnoj obamrlosti, snagom osvješćujuće opomene udara jedan osamljenički glas: ‘Mrak je, a u tom mraku ništa ne vidim’”, dodao je akademik Musa.
Nazočnima se obratio glavni tajnik HAZU-a BiH akademik Josip Muselimović i zahvalio akademiku Musi na iznimnom doprinosu djelovanja Akademije.
Književni povjesničar
Šimun Musa književni je povjesničar koji se bavi i jezičnostilskim, književnoteorijskim i književnometodičkim temama. Autor je i suautor te priređivač brojnih knjiga i članaka, antologičar i urednik niza knjiga i nekoliko časopisa, također i zauzet urednik u nakladničkim kućama u kojima je osobito angažiran na udžbeničkoj i lektirnoj literaturi s područja hrvatskoga jezika i književnosti.•
