Svečanom akademijom u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) obilježila je u petak navečer 70. obljetnicu svoga utemeljenja i rada.
O radu i utemeljenju Knjižnice govorila je ravnateljica Julijana Pavlović, istaknuvši kako je ta ustanova osnovana 17.02.1946. godine s početnim knjižničnim fondom od 7.000 knjiga, dok danas broji oko 180.000 knjiga i 17.000 uveza periodike. Također je iskaknula kako je kroz svoju sedamdesetogodišnju povijest ova kulturna ustanova mijenjala svoje nazive i osnivače, a danas nosi naziv Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije.
- Ovo je vrlo važna obljetnica jer ovoliko desetljeća kontinuiranog djelovanja obvezuje nas da i dalje predano radimo na našoj trajnoj zadaći i misiji koja nam je povjerena, a to je obrazovanje mladih ljudi koji su budućnost ovog grada i Hercegovačko-neretvanske županije - kazala je Pavlović te zahvalila svima koji su pomogli organizaciji svečanosti.
Svečana akademija upriličena je pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenka Hercega koji je u svom obraćanju čestitao na 70. obljetnici, kazavši kako je Knjižnica kroz svoju povijest dala ogroman dopinos u širenju čitalačkih navika i razvijanju ljubavi prema knjizi.
- U ovih 70 godina postojanja mijenjali ste ime, ali niste odstupili od one prvotne misije, a to je širenje ljubavi prema knjizi i čitanju i razvijanju respektabilnog književnog fonda za jednu širu populaciju - kazao je Herceg te dodao kako će Vlada HNŽ-a podupirati daljnji rad i djelovanje te kulturne ustanove.
U sklopu svečane akademije promovirana je i monografija "Kulturna riznica Hercegovine", autora prof Marinka Jovanovića, koju je predstavio prof.dr.sc. Marko Dragić, inače jedan od njezinih recenzenata.
Dragić je u svom obraćanju čestitao 70. obljetnicu Knjižnice te se osvrnuo na bogatu povijest knjižničarstva na ovim područjima, spomenuvši sv. Jakova Markijskog koji je prvi osnovao knjižnice na Humu i u Bosni, te Karađoz-bega koji je 1570. godine utemeljio prvu javnu knjižnicu u Mostaru koja je imala rukopise stare i do 700 godina.
Po njegovim riječima, dolaskom Austro-Ugarske u ove krajeve 1861. osnovana je prva hrvatska čitaonica, a mostarske su knjižnice radile uglavnom i u okviru kulturno-prosvjetnih novoosnovanih društava, od kojih se svojim radom posebno istiću pjevačka društva Hrvoje i Gusle te kulturno-prosvjetna društva Napredak i Gajret.
- Godine 1946. utemeljena je sadašnja knjižnica, prvo kao gradska, a danas kao županijska, ali ono što je posebice bitno, a na što autor ukazuje u monografiji, je nužnost očuvanja baštine - kazao je Dragić, te istaknuo kako je vrhunac ove knjižnice bio 1992. godine kada je brojala 218.000 knjiga te 30.000 uveza periodike.
Pored ostalog, kazao je kako knjige nisu predmeti, već je "svaka knjiga živa i predstavlja čaroliju koja uvijek u sebi sadrži pouku i poruku".
O monografiji je kratko govorio i autor Jovanović koji je kazao kako je ova knjiga konkretna i inspirativna te kako se nada da će njezin sadržaj biti dodatni poticaj nadležnima da u budućnosti konkretnijim potezima pomognu Narodnoj knjižnici Hercegovačko-neretvanske županije.
Tijekom svečanosti dodijeljena su i priznanja za doprinos radu Knjižnice koja su dobili predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.
U sklopu svečane akademije, otvoren je i Dječji odjel Knjižnice, renoviran donacijskim sredstvima.
