Poslije raznolikog programa tijekom četiri večeri završena je 17. po redu manifestacija “Stolačko kulturno proljeće 2019.”. Jedna od odlika ovogodišnje manifestacije bila je da su dva sadržaja, po običaju, rezervirana za nekropolu stećaka Radimlju – “Vidoška pjesnička noć” i predstavljanje zbornika “Stolačko kulturno proljeće”, ovoga puta, zbog vremenskih prilika, održana u Biskupijskom centru Sarsenterum. Završna manifestacija bila je dobro posjećena, zanimljiva i sadržajna, čemu je svakako doprinijela i središnja tema zbornika “Hrvati u Vojvodini”.
Hrvati Vojvodine
U ulozi predstavljača ovogodišnjeg zbornika bili su Željko Raguž, urednik zbornika i jedan od zastupnika Hrvata iz BiH u Saboru Republike Hrvatske, Tomislav Žigmanov, književnik i pisac rođen u Tavankutu kod Subotice, te Darko Baštovanović, politolog iz Srijema, obojica članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice.
“Mi Hrvati istočnog dijela Hercegovine, kao i Hrvati u Boki i Vojvodini, imamo nekih dodirnih točaka pa se dobro razumijemo. Otuda je logično da nakon teme o Hrvatima Boke progovorimo o položaju i sudbini Hrvata Vojvodine”, obrazložio je Raguž, a zatim podcrtao: “U proteklom razdoblju dijelovi naroda dobili su status nacionalne manjine, poput Hrvata Vojvodine, a kroz slična iskušenja prolaze i još neki narodi istočne Europe”, kazao je Raguž te nastavio:
“Tema kako se od naroda postaje manjina može se osjetiti i u zborniku. Ova tema je tabu tema i u Hrvatskoj i u Srbiji, ali i u BiH, gdje se o tome također šuti”, rekao je Raguž pa se zapitao: “Kako je živjeti u državi u kojoj se tvoj narod smatra glavnim neprijateljem, poput Hrvata u Vojvodini, slično su prošli i Srbi u Hrvatskoj, a slična sudbina prijeti i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje se radi na stvaranju dvaju unitarnih entiteta, u kojima bi ostali narodi dobili status nacionalne manjine?” Pitanje je ostalo visjeti u zraku, mada su na njega dijelom odgovorili predstavnici vojvođanskih Hrvata. Darko Baštovanović, mladi politolog iz Srijema, govorio je o društvenom i političkom položaju Hrvata u Vojvodini te naglasio: “Mi smo zajednica koja je snažno proeuropski orijentirana”.
Tomislav Žigmanov, poznati politički angažirani vojvođanski književnik i publicist, predstavljajući Hrvate u Vojvodini, kazao je kako su oni na tom području “dijelom autohtoni, a dijelom doseljeni narod”.
Velika seoba naroda
“Neki su tu, što se kaže, od stoljeća sedmog, a neki od velike seobe upravo i s ovih prostora kada su povlačenjem Osmanlije u 17. stoljeću naselili prostore Sombora i Subotice u Srbiji te Baje u Mađarskoj.” Žigmanov je, uz ostalo, kazao da trenutačno u Srbiji ima 57.900 Hrvata te da je u ratu iz Vojvodine iselilo 30.000 – 40.000 Hrvata.
“Da bi se u okruženju koje nije blagonaklono sačuvao identitet i nastavio rad na očuvanju posebnosti, potrebni su strpljenje i mudrost”, naglasio je Žigmanov, iz čijeg bi izlaganja štošta mogli naučiti i neki ovdašnji političari.
Na kraju programa Mladen Bošković, predsjednik MH Stolac, uručio je priznanja Miroslavu Palameti i Miri Ragužu.•
