Usuglašeni prijedlog SDP-a BiH, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990. iSBB BiH o korekciji Ustava BiH, odnosno provedbi presude “Sejdić i Finci”, izazvao je oprečne reakcije u javnosti. Najviše kritika stiglo je od SDA, stranke koja više nije dio parlamentarne većine. Članica Predsjedništva SDP-a BiH i jedna od vodećih stručnjaka u oblasti izborne legislative u BiH Lidija Korać izravno je bila uključena u izradu prijedloga i odlučno odbacuje kritike ovog dokumenta.
Prijedlog četiri stranke za provedbu presude “Sejdić i Finci“ naišao je na oprečne reakcije u javnosti. Čak ima tvrdnji kako je on korak u daljoj razgradnji BiH. Kako to komentirate?
Ako je provedba odluke Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci“ i usuglašavanje Ustava BiH s protokolom 1., 3. i 12. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama korak nazad, kako se to zlonamjerno iz dnevno-političkih i politikantskih razloga pokušava predstaviti od SDA, u tom slučaju ti isti to mogu i tako nazvati. Legitimno pravo je da svatko može misliti drugačije, ali bilo bi, u najmanju ruku, korektno prema građanima ove zemlje i domaćoj i međunarodnoj javnosti da upućene kritike budu pravno argumentirane. Iznad svega, mi u SDP-u BiH posebno bi cijenili kritičare ovog prijedloga da su sačinili prijedlog kojim se provodi odluka “Sejdić-Finci“ i to predstavili kao rješenje koje ukida svaki oblik diskriminacije, uz uvjet da taj prijedlog oko sebe može okupiti potreban broj političkih stranaka.
Dakle, iako je riječ o kompromisnom rješenju, tvrdite da je ovaj prijedlog korak naprijed kada je u pitanju ukidanje diskriminacije i vladavine prava u BiH?
Da budem potpuno jasna, za nas u SDP-u, kada bi samostalno odlučivali, rješenje bi bio izbor jednog člana Predsjedništva, odnosno Predsjednika BiH, a glasovalo bi se na teritoriju cijele BiH. Na žalost, mi nemamo kapacitet da samostalno odlučujemo i zbog toga moramo tragati za kompromisima. U ovom konkretnom slučaju, definitivno se radi o “koraku“ naprijed. Radi se o rješenju kojim BiH deblokira put ka europskim integracijama. Radi se o ukidanju diskriminacijskih odredbi iz Ustava BiH, a u konačnici radi se o uspostavi principa vladavine prava. Osporavanje principa vladavine prava, kao temeljnog principa svake demokratske države je apsurdno i ne zaslužuje bilo kakav komentar. Želim podsjetiti vaše cijenjene čitatelje da je Europski sud za ljudska prava 22. prosinca 2009. godine donio predmetnu odluku. Više od dvije i pol godine država BiH, odnosno njene institucije imale su vremena provesti presudu. Na žalost svih nas koji živimo u BiH to se nije dogodilo. Kada je SDP BiH s političkim strankama, koje čine novu parlamentarnu većinu, izašao s prijedlogom i pokazao da je stranka koja se zalaže za poštovanje ljudskih prava, provedbu presuda međunarodnih sudova, kao i izvršavanje obveza koje proistječu iz ratificiranih europskih dokumenta, nastaje problem. Kako je uopće i moguće pomisliti da ponuđeno rješenje koje osigurava da svi građani ove zemlje, bez obzira na pripadnost konstitutivnim narodima ili ostalima, mogu biti kandidati na izborima za tijela vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH može predstavljati korak unazad. Neka vaši čitatelji sami zaključe.
Najviše kritika izazvao je prijedlog izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. SDA, primjerice, tvrdi da Hrvati i Bošnjaci s područja gdje su manjina uopće neće biti zastupljeni u Domu naroda ako se vaš prijedlog provede?
Vidite, iz SDA u posljednje vrijeme vole istaknuti kako SDP BiH ima nestručne, nekvalitetne i nesposobne kadrove. Sve izjave, komentare i slično koje smo posljednjih dana mogli čuti od visokopozicionirnih članova te stranke, jasno upućuje da se radi o elementarnom nepoznavanju materije koja je predložena u radnom materijalu, a s obzirom na sadržaj izjava, čini mi se da taj materijal nije ni pročitan. Svaka kritika iznesena na ovaj prijedlog koja je dobronamjerna, a prije svega s pravnom argumentacijom je korisna. Na žalost, ovdje se ne radi o tome. Ovdje se radi o stvaranju kaosa pred općinske izbore koji će se održati 7. listopada ove godine.
Što je onda istina o rješenjima iz vašeg prijedloga koja se tiču zastupljenosti konstitutivnih naroda u Domu naroda s onih prostora gdje su oni brojčana manjina?
Apsolutna je neistina, a i glupost da, kako to kaže SDA, Hrvati i Bošnjaci s područja gdje su manjina uopće neće biti zastupljeni u Domu naroda Parlamenta Federacije. Ne samo Hrvati i Bošnjaci, već i Srbi kao konstitutivni narodi, kao i svi oni koji po svojoj slobodno izraženo volji ne pripadaju niti jednom konstitutivnom narodu, bit će zastupljeni u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH srazmjerno strukturi stanovništva županije, što je i sada odrednica Ustava Federacije. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH će u potpunosti odražavati strukturu stanovništva bez izraženih diskriminacija, što je sada slučaj, posebno u smislu razlike potrebnog broja glasova za mandat od županije do županije. Također, priča o izostanku zastupljenosti izaslanika iz različitih županija, odnosno njihova koncentracija u samo određene sredine, nema nikakvog temelja. Ovaj model, vjerujte mi, jamči i fer teritorijalnu zastupljenost. Prema predloženom rješenju, prvi put će ne samo za Zastupnički dom vrijediti pravilo “jedan čovjek – jedan glas“, već i za Dom naroda Parlamenta FBiH. Posebna prednost predloženog rješenja ogleda se i u činjenici da je izbjegnut svaki oblik blokade uspostave vlasti nakon održanih izbora i poštovanje izborne volje iskazane na izborima, kao temeljnog postulata demokracije. Posebno želim istaknuti da se predloženim rješenjem onemogućava trgovina mandatom, izborni inženjering, ucjene i nadasve prijevara birača koja je do sada bila prisutna. Šta se događa s trgovinom mandatima u prenesenom smislu najbolje se može ilustrirati nedavno održanom skupštinom “Bosnalijeka“. Osim toga, ovim rješenjem se ukida praksa da jedna osoba može biti zastupnica ili zastupnik u više parlamenata istodobno i tako koncentrirati političku moć u jednoj osobi, ali i ubirati ogromne prihode. Predloženo rješenje po prvi put predstavlja odraz volje biračkog tijela. Zašto ovo kažem? Odmah nakon službene objave rezultata izbora, svaki politički subjekt će moći znati svoju zastupljenost u Domu naroda Parlamenta Federacije, a Središnje izborno povjerenstvo će tehnički izvršiti dodjelu mandata. Nema prijevare, nema trgovine, nema ucjene . Zar to, između ostaloga, ne treba biti svrha izbora? Potrebno je posebno naglasiti da izborno zakonodavstvo uvijek i svugdje u demokratskim zemljama, a valjda svi težimo tom cilju, osigurava “de jure“ biračko pravo. “De facto“ tko će biti izabran uvijek i jedino ovisi o volji biračkog tijela, odnosno građana, a svakako i o demokratičnosti političkih stranaka i strukturi njihovih listi. Koliko mi je poznato, SDA od 1996. godine na svim izborima je imala zanemariv broj kandidata koji nisu bili iz reda bošnjačkog naroda. Između ostaloga, i zbog toga njihove izjave da ova rješenja pogoduju kolektivitetu, a ne pojedincu su apsurdna.
Kritičari vašeg prijedloga tvrde i kako on federaciju županija pretvara u federaciju naroda?
Još jedna od pravno neutemeljenih tvrdnji. Niti iz bilo koje odredbe predloženih rješenja ne može se izvući takav zaključak, jer to jednostavno nigdje ne piše. Naime, prema Ustavu Federacija se sastoji od federalnih jedinica (županija), i sve dok se Ustav u propisanoj proceduri ne promjeni to je tako.
Predvidjeli ste smanjenje ovlasti Predsjedništva BiH. Koja institucija ili institucije bi preuzeli te ovlasti?
Predloženo rješenje, osim što ukida diskriminacijske odredbe iz Ustava BiH predviđa posredan izbor članova Predsjedništva u Parlamentarnoj skupštini BiH iz reda izabranih zastupnika Zastupničkog doma. Na ovaj način postiže se da izabrani članovi Predsjedništva BiH imaju posredni izborni legitimitet. Logično je da promjena načina izbora za sobom vuče i smanjenje ovlasti koje bi u ovom slučaju preuzelo Vijeće ministara. S obzirom da predloženo rješenje predviđa posredan izbor, ovu promjenu bilo bi teže izvesti ako Predsjedništvo ima legitimnost temeljem neposrednog biranja od građana. Navedeno stajalište kao i posredan izbor članova Predsjedništva, kao korakom naprijed, ocijenila je i Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) i jasno ga izrazila u svom mišljenju od 20.ožujka 2006.godine.
Proces rekonstrukcije vlasti, posebno u Federaciji, sada ovisi o sudskim odluka. Koji su argumenti, odnosno zbog čega bi Ustavni sud FBiH trebao prihvatiti zahtjev za opoziv predsjednika Federacije?
Ustavni sud Federacije BiH je neovisan u svom radu, a isto tako se u svom radu pridržava Ustava i postupa po Ustavu. Prema mišljenju dvotrećinske većine izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije za to postoji ustavni osnov. Upravo iz razloga da se širi odgovor ne bi mogao shvatiti kao pritisak na Ustavni sud, dozvolit ćete da kao legalist i socijaldemokrat u cijelosti ne odgovorim na ovo pitanje. Ono što svakako želim reći jeste da imam povjerenja u rad Ustavnog suda Federacije BiH, njihovu neovisnost, stručnost i profesionalnost.
Po Vašoj procjeni, hoće li aktualna previranja na političkoj sceni imati i u kojoj mjeri utjecaj na rezultate lokalnih izbora?
Mislim da hoće, ali je teško prognozirati u kojoj mjeri. Sigurna sam da će građani, odnosno birači prepoznati tko ne želi napredak i bolji život, tko ne želi uspostavu vladavine prava i demokratskih standarda i da će to jasno iskazati na predstojećim lokalnim izborima. Mi ovih dana imamo priliku vidjeti politiku u svom najružnijem obliku kroz ljude i stranke koji više nisu dio parlamentarne većine, a koji su spremni na ama baš sve kako bi ostali u fotelji barem koji dan duže. Takve stvari će birači kazniti.
