– Ne treba nas previše opterećivati kakvi će biti podaci o visini proračunskog deficita, ali jasno je da će zbog promjene metodologije biti veći. Važnije je od konačnog iznosa da trend bude negativan. Nismo znali voditi gospodarske subjekte, jamstva smo dijelili šakom i kapom i sve će se to uračunati u deficit i javni dug. Sad treba vidjeti kako ćemo taj deficit i javni dug spustiti – kazao je ministar financija Slavko Linić na redovitom brifingu s novinarima, gdje su predstavljeni rezultati rada njegova ministarstva.
Odrekli se pet milijardi
Vlada će idući tjedan prihvatiti Smjernice ekonomske politike od 2014. do 2016. godine o kojima ministar još ne želi javno govoriti. Dojam je da će se i u proračunu za 2014. potrebna fiskalna prilagodba odvijati na strani prihoda i očekivanog gospodarskog rasta, a ne rezanja rashoda. U Ministarstvu kažu da se država smanjenjem poreza i doprinosa odrekla pet milijardi kuna direktnih prihoda, čime je privatnom sektoru otvorila prostor za investicije. Eurostat i hrvatski DZS objavit će svoje prvo fiskalno izvješće za Hrvatsku 21. listopada, a nova će se metodologija praćenja javnog duga i deficita primijeniti i na prethodne godine, pa će se dobiti usporedba i s prethodnim razdobljem.
Europska će komisija već u studenom izaći s prijedlogom za pokretanje procedure prekomjernog deficita za Hrvatsku, zajedno sa stavom kojom brzinom ga mora smanjiti. Hrvatska će, na primjer, tražiti od Komisije da povede računa i o tome da će članstvo u EU uzeti jedan posto BDP-a, i to zbog članarine i udjela za projekte koji se financiraju iz fondova. U prosincu ili siječnju očekuje se službena odluka Vijeća o pokretanju procedure, a tek u lipnju 2014. mogu biti izdane i preporuke Komisije o konkretnim mjerama, ako ih do tada ne predloži Hrvatska vlada.
Fiskalizacija u prometu gotovinom, koja je donijela 13 milijardi kuna veći prijavljeni prihod nego lani, zapela je za oko i drugim državama, pa se o njoj kod Linića raspituju slovenska, srpska, makedonska i bosansko-hercegovačka vlada.
– Koga smo god uhvatili u nelegalnom djelovanju, ulazi u naš sustav provjere putem OIB-a i sve ćemo mu ispitati, kako je došao do auta, kuće, vikendice, prima li naknadu za nezaposlene ili socijalnu pomoć. Sve će to morati vratiti. Nemamo niti ćemo imati razumijevanja za devijantne pojave – kažu u Ministarstvu financija. Ljetna kontrola po benzinskim crpkama, sajmovima, trgovačkim centrima i tržnicama otkrila je 33.400 tona švercanog voća i povrća koje je dodijeljeno Caritasu i pučkim kuhinjama, ali i goleme količine švercanih cigareta, duhana te alkohola. I na policama dućana i po tržnicama pronašli su krivotvoreni alkohol koji je čak i štetan za zdravlje. Idući na redu za ozbiljniju kontrolu su OPG-i, obitelji koje imaju registriranu poljoprivrednu djelatnost, ali ne bave se proizvodnjom hrane ili prodaju robu koja nije njihova.
1000 tvrtki bez ijedne plaće
Jedan su od većih problema i poslodavci koji ne isplaćuju plaće, njih desetak tisuća sa 52.500 zaposlenih. Nešto više od 1000 tvrtki sa 2604 radnika nije nijednom prikazalo isplatu plaće, šest mjeseci oko dvije tisuće sa 6000 zaposlenih, a ostali su imali povremena kašnjenja.
>>Linić: Učinci fiskalizacije znat će se do kraja godine
>>Evo koliki je prijavljeni promet nakon fiskalizacije!
Preuzeto sa www.vecernji.hr
