Mirovinski fond Federacije BiH i umirovljeničke udruge načelno su prihvatili ponuđenu strategiju reforme mirovinskog sustava u FBiH. Na nedavno održanoj sjednici Ekonomskog-socijalnog vijeća direktor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić također je ocijenio da su ciljevi u strategiji postavljeni korektno, te da se određenim rješenjima mogu otkloniti određene nepravednosti u smislu načina obračuna mirovina koje postoje u postojećem sustavu. Po mišljenju i umirovljeničkih udruga i čelnika mirovinskog fonda, bitno da u strategiji ostaje sustav međugeneracijske solidarnosti uz dobrovoljno osiguranje koje je prisutno i sada, a koji će se samo dovesti u zakonski red. Umirovljenici, po riječima predsjednika Saveza udruženja umirovljenika FBiH Omera Omerefendića, očekuju da se tom reformom barem malo poboljša njihov težak materijalni položaj. Većina umirovljenika prima mirovine koje su, kazao je on, ispod egzistencijalnog minimuma. Svi ovi razgovori oko reforme mirovinskog fonda ne znače da će primiriti umirovljeničke udruge da odustanu od najavljenog prosvjeda koje će, prema izjavi Omera Omerefendića, biti održani ispred zgrade Vlade Federacije BiH 24. rujna ove godine. Prema posljednjem izvješću Vlade Federacije BiH, uz postojeći prvi stup, odnosno uz obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, predviđen je i drugi stup, odnosno dobrovoljno individualno osiguranje. Nositelji ovog osiguranja bila bi društva za upravljanje privatnim mirovinskim fondovima i dobrovoljni mirovinski fondovi. Uvjeti, način osnivanja, poslovanje, te investicijska načela i druge bitne odredbe, bili bi regulirani posebnim zakonom. Novina je uvođenje bodovne formule s valorizacijom boda na temelju rasta prosječne plaće u FBiH od 2014. godine. Nadalje, očekuje se usuglašavanje mirovina s kretanjem troškova života, uz ukidanje koeficijenta vezanog uz prihode od doprinosa. Postupno bi se išlo na ukidanje razdoblja prijevremenog umirovljenja u 2023. godini umjesto sadašnjeg rješenja ukidanja u 2015. godini. Pri tome bi prijevremeno umirovljenje bilo do najviše pet godina ranije u 2014., do tri godine u 2018., a za 2023. nije predviđeno ništa. Plan je da godišnji odbitak za svaku godinu prijevremenog umirovljenja bude tri posto. Predviđa se postupno povećanje participacije u radno aktivnom stanovništvu na 50 posto, uz postupno smanjivanje udjela broja invalidskih mirovina s 25 na deset posto. Dobna granica za obiteljsku mirovinu bila bi podignuta na 50 godina (u desetogodišnjem razdoblju). Postupno bi, također u razdoblju od deset godina, bila poboljšana stopa naplate doprinosa za šest postotnih bodova.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu