O sastavu vlasti u Federaciji odlučivat će brojne stranke, a ponajprije one koje budu držale ključeve županija i presudile za Dom naroda. Složeni sustav biranja zastupnika u gornji dom federalnog Parlamenta, koji ima mogućnost narodnoga veta, usporit će i izbor predsjednika Federacije koji pak daje mandat za sastav Vlade.
SDA, SDP, HDZ
U većini izbornih jedinica Socijaldemokratska partija bila je pobjednik, u njih pet. Zanimljivo je da je HDZ od 12 izbornih jedinica pobijedio u njih četiri, dok je SDA osvojila tri izborne jedinice. Međutim, odnos preračunavanja zastupnika u Zastupnički dom Parlamenta Federacije i određivanja mandata bit će ipak bitno drukčiji jer su pojedina bošnjačka područja brojnija nego određena gdje dominantno žive Hrvati. Na razini Federacije, dakle, najviše je glasova osvojio SDP BiH, slijedi SDA, dok je kod hrvatskih stranaka uvjerljiv HDZ BiH koji bi u sastavu novog Zastupničkog doma trebao imati 14 zastupnika. Istodobno, Hrvatska koalicija HDZ 1990 - HSP BiH jedno je od najvećih neugodnih iznenađenja koje je zabilježio veći pad i na razini Federacije. Značajan dio glasova ove koalicije očigledno se opet vratio starome HDZ-u ili su pak njihovi birači na razini Federacije prespavali nedjelju.
Blokada sustava
Također, zanimljivo je da ni SDP, čiji je predsjednik Zlatko Lagumdžija proglasio najveću pobjedu nakon 1945., ne može biti siguran kako će se odvijati sklapanje nove vlasti. Iako je načelno prije izbora dogovorena određena vrsta nove Alijanse iz koje bi bio isključen HDZ BiH, međutim HDZ BiH je, kako se potvrdilo, osvojio većinu županija i tako snažno učvrstio poziciju i značajno smanjio manevarski prostor za stvaranje crveno-zelene koalicije, u kojoj bi pojedine hrvatske stranke bile samo privjesak, kao što je to bio slučaj prije deset godina kada se SDP zaigrao i započeo eliminiranje Hrvata iz većeg bh. entiteta. Čak je i glasovanje o potpori strankama na razini Federacije pokazalo da najveći broj Hrvata ne podržava stranku niti kandidata koja pod krinkom multietničnosti zapravo realizira jedan odavno isplaniran bošnjački projekt o stvaranju građanskoga entiteta. Tako, primjerice, jedna od 12 izbornih jedinica 410, koja obuhvaća značajan dio hrvatskih područja zapadne Hercegovine, pokazuje da SDP-u vjeruje 0,95 % birača.
Promatrajući stanje od Posavske, Hercegbosanske, Srednjobosanske ili pak značajnog dijela hrvatskih općina Hercegovačko-neretvanske županije, sve ukazuje da ovaj projekt ima vrlo malu, gotovo zanemarivu potporu među Hrvatima. Pri sklapanju mozaika nove vlasti u FBiH, kao i za razinu države trebat će puno više vremena nego što se sada može prosuditi. Sadašnje stanje potvrđuje pobjedu SDP-a, no ni taj rezultat mu ne jamči sto posto da će biti sastavni dio vlasti. Poznavajući, međutim, neke prijeizborne dogovore i bliskost u pogledima u vrijeme kampanje, to je malo vjerojatno. Bit će također zanimljivo vidjeti hoće li bošnjački SDP sada pokušati posegnuti za hrvatskim kadrovima, kao što je to napravio u izboru člana Predsjedništva. Postoji i mogućnost o kojoj su glasno promišljali iz pojedinih stranaka da Hrvati, stiješnjeni u kut, blokiraju uspostavu Doma naroda. To bi blokiralo uspostavu vlasti na svim razinama, osim županija. Jer, objektivno to može biti odgovor na opasno bošnjačko miješanje karata i pokušajem izbacivanja Hrvata iz vlasti.
