Na nedavno završenoj Međunarodnoj konferenciji o ulozi parlamenata u procesu europskih integracija, kada je riječ o ustavnim i zakonodavnim promjenama, govorilo se i o potrebi ustavnih promjena u BiH. Iako su tijekom konferencije europski parlamentarci ukazivali kako bez promjene Ustava BiH neće moći napredovati k Europi, iz rasprava domaćih parlamentarca moglo se zaključiti kako će se do značajnijih ustavnih promjena teško postići suglasnost svih političkih subjekata u BiH.
Redukcija administracije
Svaka od zemalja u regiji na putu prema Europskoj uniji morat će raditi na ustavnim i zakonodavnim promjenama, no, kako sada stvari stoje, to će najteže biti BiH, koja najsporije napreduju na tom putu. Tim prije, jer se ovdašnji političari već godinama ne mogu složiti kako izmijeniti Ustav, a da on bude po mjeri svih naroda i građana. Međutim, u sjeni polemika o ustavnim promjenama, ostala je Federacija BiH, odnosno njezina rekonstrukcija. Iako se u diplomatskim krugovima do sada samo šuškalo o rekonstrukciji većeg bh. entiteta, nakon završetka rada konferencije postalo je potpuno jasno da je redukcija administracije u FBiH neminovna, a s tom konstatacijom se slažu i u najbrojnijoj bošnjačkoj stranci SDA, samo što oni veći značaj pridaju ustavnim promjenama. S druge strane, iz nedavno upućenih poruka dvije dame, američke državne tajnice Hillary Clinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, a one glase ekonomija, reforma javne uprave, poštovanje zakonodavstva i poštovanje ljudskih prava, između redova se da iščitati potreba za funkcionalnijim oblikom ustroja BiH.
Federacija na čekanju
Dakako, kada se govori o funkcionalnijem obliku ustroja koji bi bio i model samoodržive BiH, prvenstveno se misli na rekonstrukciju većeg bh. entiteta. Prema nekim izvorima bliskim diplomatskim krugovima u BiH, popis stanovništva čije je održavanje predviđeno u idućoj godini trebao bi dati statističke pokazatelje o kojima u posljednjih dvadeset godina postoje samo procjene bez konkretnih podataka. Cilj je svakog popisa ustanoviti broj stanovnika, ukupno za cijelu državu i po svim teritorijalnim razinama: naseljima, općinama, gradovima i županijama. Osim broja i prostornog rasporeda, popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovnika, kao i o broju kućanstava, obitelji te podatke o stambenom fondu i njegovim karakteristikama. Tek nakon glavnog popisa, službeni Bruxeles će se odrediti prema BiH u smislu poduzimanja nekih konkretnijih koraka u pravcu funkcionalnijeg oblika organizacije države i njezina približavanja EU. U tom kontekstu može se govoriti i o mogućem rekonstruiranju FBiH, ali nakon završetka procesa glavnog popisa stanovništva u BiH.
