Bosanskohercegovačke vlasti ne poduzimaju učinkovite mjere kako bi se ublažile i smanjile posljedice sve veće nelikvidnosti gospodarstva.
Raste nelikvidnost
Ekonomski stručnjak i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Anto Domazet, upozorava da u stvarnosti imamo pojavu razarajuće nelikvidnosti koja prijeti da devalvira sve produktivne kompanije u Bosni i Hercegovini. Ukupno je na početku ove godine, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, blokirano 59.124 računa, a s barem jednim blokiranim računom su 36.223 tvrtke.
-Nelikvidnost ima rastući trend i budući da se kreće eksponencijalnom progresijom, možemo očekivati da će navedeni utjecaji uskoro postati prijetnja i omča oko vrata i najzdravijim dijelovima gospodarstva Bosni i Hercegovini s vidljivim posljedicama u daljem smanjenju broja aktivnih poduzeća i gubljenju radnih mjesta. Nesumnjivo je da su generator nelikvidnosti u zemlji i vlade na svim razinama preko dugovanja prema poslovnom sektoru koja prevladavaju sve normalne tržišno određene rokove plaćanja, ističe Domazet koji je od Vijeća ministara zatražio i službene informacije o mjerama koje se poduzimaju kako bi se stanje popravilo.
Nezakonito zaduživanje
On posebno zabrinjavajućim smatra što je nezakonito zaduživanje kroz neizmirivanje obveza u obligacijskim odnosima postalo poslovna strategija velikog broja gospodarskih društava koja nalaze da je takvo ponašanje profitabilno u uvjetima kada ne funkcioniraju ili su nemoćne i sudske institucije koje trebaju brinuti o urednom izmirivanju obligacijskih obveza u pravnom prometu, kroz prinudnu, sudsku naplatu, pokretanje stečaja i slične aktivnosti. Sve to dovodi u bezizlazan položaj onaj dio gospodarskih društava koja uredno izmiruju svoje obveze prema državi i poslovnim partnerima. -Njihov kapacitet likvidnosti iscrpljuju dužnici do tih granica da i oni sami polako dolaze u teškoće s likvidnosti. Čitav gospodarski prostor u Bosni i Hercegovini je tako kontaminiran nelikvidnošću, a pravo normalnog i redovitog poslovanja imaju i najveći i najbeskrupulozniji dužnici, upozorava Domazet. Zemlje u okruženju poduzimaju mjere da se pošasti nelikvidnosti stane u kraj učinkovitim mjerama koje su prilično raznovrsne. U Republici Hrvatskoj se provodi postupak predstečajne nagodbe, a u Sloveniji je zakonski regulirana obvezna višestrana kompenzacija dugovanja i potraživanja. U Bosni i Hercegovini nema nikakvih mjera usmjerenih na saniranje nelikvidnosti, kao da taj problem ne postoji, iako gospodarska društva grcaju u teškoćama neizvijesnosti naplate svojih potraživanja.
