Tone klaoničkog otpada, razbacane kosti životinja, nesnošljiv smrad..., sve to se može vidjeti i osjetiti na divljem deponiju otpada koji je prije devet mjeseci niklo ispod magistralne ceste M-5, na prijevoju Komar, a nadomak naselja Goleš. Za sve to je zaslužna jedna lokalna mesna industrija koja klaonički otpad, najčešće tijekom kasnih noćnih sati odlaže na ovaj nelegalni deponij i kojoj se, čak i nakon brojnih žalbi, molbi i zahtjeva ugroženih stanovnika, još uvijek ne staje u kraj. Da stvar bude još gora sav taj opasni otpad smješten je uz sami rezervat vode iz kojeg se napaja kompletno naselje Goleš, kao i Turbe koje ima više od 7000 stanovnika. Zašto ovaj problem zabrinjava samo oštećene stanovnike i roditelje djece koja pohađaju područnu školu, svega nekoliko stotina metara od otpada, a nikoga od nadležnih, pitanje je na koje nam ogorčeni mještani ne znaju dati odgovor.
Početak procesa
“Jedna mesna industrija, u siječnju 2013. godine počela je s odlaganjem nelegalnog otpada na području naselja Goleš. Moja obveza koju sam imao kao predsjednik Mjesne zajednice Goleš je bila da se obratim nadležnim tijelima i da im uputim molbu kako bi odgovorni iz mesne industrije prestali s ovim aktivnostima. Pismeno sam se obratio načelniku, glavnom inspektoru, Općini, oni su intervenirali i zaključili da je to u nadležnosti Županijske inspekcije koja nije bila spremna za suradnju”, rekao je Sead Peco, predsjednik Mjesne zajednice Goleš. Saliha Helja, šefica inspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede SBŽ, rekla je da ovaj problem više nije aktualan, da je odlagalište sanirano i posuto krečom.
Čitatelji koji su nam poslali informaciju uputili su se nakon ove izjave na divlji deponij i tamo zatekli alarmantno stanje. Kreču nema traga, ali je zato otpad razbacan na sve strane, a psi lutalice raznose kosti životinja po okolnim naseljima. Nadomak otpada, nalazi se kontejner, a mještani su nam objasnili da je u tom kontejneru boravio čuvar koji se brinuo o bagerima koji su tu bili parkirani. Bageri su služili da otkopavaju rupe u koje bi radnici naknadno odlagali klaonički otpad posut stajskim gnojivom. Sead Peco je rekao da je priča o sanaciji divljeg deponija netočna, te poručio kako se sumnja da određeni ljudi u vlasti i inspekciji štite pojedince koji su odgovorni za ovaj problem. Ispričao nam je da je 3. siječnja u 15:30 sati intervenirala i policija jer su zatekli radnike mesne industrije kako istovaraju otpad. Naredili su im da prestanu i oni su to odmah uradili. Nakon ovog događaja obaviješteni su i istražitelji koji su izvršili očevid i napravili fotodokumentaciju.
Žale se i škole
Vijeće roditelja i učenika Osnovne škole Turbe uputilo je žalbu Federalnoj sanitarnoj inspekciji u kojoj stoji da, ako se u što kraćem roku ne zabrani odlaganje klaoničkog i drugog otpada, oni će zabraniti djeci da idu u školu, no, čini se da ni ta prijetnja nije urodila plodom. Problemi klaoničkog otpada na području SBŽ-a ostaju na pukim raspravama bez konkretnih mjera i rezultata, što može zabrinjavati ne samo mještane ovoga naselja, već i sve one koji drže do čistog okoliša. A na spomenutom divljem deponiju danas se otpad ne odlaže. Pitanje je gdje je premješten deponij i kad će se otpad koji je dosad odložen izmjestiti na odgovarajuće mjesto. Za sami kraj Sead Peco nam je rekao: “Mesna industrija posjeduje uredne ugovore za 2013. godinu s tvrtkom Progres a.d., koja se bavi odlaganjem i neškodljivim uništavanjem klaoničkog otpada, ali oni usluge te tvrtke ne koriste jer je, po jednom kamionu, potrebno oko 1500 KM za prijevoz i odlaganje”. Pretpostavlja se kako je na spomenuti divlji deponij do sada odloženo više od 300 tona otpada pa možete zamisliti koliko su novca na ovaj način uštedjeli. I nije problem odlaganja klaoničkog otpada prisutan samo u SBŽ-u.
U nekoliko navrata u raznim dijelovima Federacije su se pojavljivali divlji deponiji. Počinitelji ovih djela su rijetko odgovarali za svoje postupke iako su počinili veliku štetu. Na žalost, takva praksa se još jednom ponavlja.
