Treći sastanak strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa započeo je jučer u Mostaru, a glavni je izazov kako zadovoljiti očekivanja građana da imaju pravo na nepristrani žalbeni postupak nakon što Sud BiH izrekne nepravomoćne presude. To je vrlo ozbiljan problem kojega će vlasti BiH morati riješiti na način da se osnuje nova sudska institucija. Vlasti RS-a i jučer su istaknule da se protive uspostavi Vrhovnoga suda BiH, a od ranije potporu za uspostavu Prizivnoga suda uvjetuju izmjenama određenih točaka Zakona o Sudu BiH, doznaje se od sudionika sastanka.
Srednje rješenje
Ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak rekao je uoči početka dvodnevnog sastanka da bi trebalo utemeljiti novu sudsku instituciju. “Trebalo bi uspostaviti drugi sud pred kojim će stranke koje nisu zadovoljne imati mogućnost žaliti se na odluke prvostupanjskog suda kako to predviđa Europska konvencija o ljudskim pravima”, rekao je Čolak. Po njegovim riječima neprihvatljivo je zadržavanje sadašnje prakse po kojoj Sud BiH izriče prvostupanjske, a zatim i pravomoćne presude. Pri tome je istaknuo kako postoji više rješenja od uspostave posebnog suda, Vrhovnog suda ili pak drukčijeg zakonskog uređenja ove oblasti.
Prizivni sud
“Imamo više varijanti koje se mogu primijeniti. Ako dođemo do toga da objektiviziramo standarde i određene članke Zakona o Sudu BiH, onda će biti omogućena prohodnost i donošenje odluke o Žalbenom sudu BiH ili Prizivnom sudu ili da se pak donese poseban Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine koji bi na jedinstven način regulirao pitanje statusa Suda BiH kao i drugostupanjske instance”, pojasnio je Čolak. Po njegovim riječima dosadašnja dinamika reforme pravosuđa nije zadovoljavajuća iako postoje iznimke. “Na Vijeću ministara smo usuglasili Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na državnoj razini i nadam se da će ovoga puta nakon četiri pokušaja dobiti potporu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Značajno smo odmakli u sklapanju međunarodanih ugovora, naročito s državama u regiji, dodao je ministar pravosuđa BiH. Strukturalni dijalog kojim se nastoje potaknuti reforme u oblasti pravosuđa bio je kompromisni prijedlog za izlaz iz napete političke pozicije nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio provođenjem referenduma o ukidanju Suda i Tužiteljstva BiH. Dodik je s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton prošle godine postigao dogovor o otvaranju dijaloga o pitanjima rada i funkcioniranja pravosuđa u BiH s posebnim naglaskom na rad Suda i Tužiteljstva BiH.
