Prema informacijama Vijeća ministara BiH, ukupna zaduženost Bosne i Hercegovine, s 31. prosincem prošle godine, iznosila je 8.237,182.222 KM, od čega je vanjski dug 5.199,142.251 KM, a unutarnji 3.038,039.971 KM. Problem je što je udjel “starog duga” krajem prošle godine u ukupnom stanju vanjske zaduženosti iznosio 39,2 posto, dok se 60,8% zaduženosti odnosi na “novi dug”.

Nagli rast vanjskog duga

Na osnovi ovih podataka može se ocijeniti da BiH spada u skupinu umjereno zaduženih zemalja, nagli rast vanjskog duga koji je uvećan za 18,5 posto, više od milijardu KM, u odnosu na prethodnu godinu, upućuje na zaključak da bi se o sljedećem zaduženju trebalo dobro razmisliti. Ekonomisti tvrde da je nedostatak novca za saniranje rupa u proračunu doveo do situacije u kojoj je vanjski dug u 2009. naglo i prekomjerno porastao, a vrlo je izvjesno da će u ovoj godini narasti za barem još toliko. Prema ranijim zaduživanjima postotak povećanja u odnosu na prethodnu godinu uglavnom je uvećavan za jednoznamenkast broj, međutim, ovim tempom zaduživanja, što je prema sadašnjem stanju BiH vjerojatno moguće, već 2013. godine vanjski dug bi se udvostručio i prešao bi čarobnu granicu od 10 milijardi KM, a već 2017. bi se učetverostručio i iznosio 20,22 milijarde KM. Upućeni u financije znaju kako to dalje ide geometrijskom progresijom.

Prema nominalnom dugu, moglo bi se reći da BiH nije prezadužena zemlja, uspoređujući to s podacima zaduženosti zemalja iz regije. Ukupan vanjski dug Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH prošle godine premašio je 112 milijardi eura. Na kraju 2009. godine ukupan vanjski dug Srbije dostigao je 22,8 milijarde eura, dug Hrvatske je iznosio 44,6 milijardi eura a, Slovenije oko 40 milijardi eura.

Međutim, svaki zaposleni građanin BiH u prosjeku je dužan 5500 eura, koliko je zadužen i Crnogorac. Srbin i Makedonac su manje zaduženi, a Slovenac i Hrvat više od BiH. Zanimljivi su podaci o prosječnim plaćama u ovim zemljama. Najviša mjesečna plaća je u Sloveniji iznosi 936 eura, u Hrvatskoj 725, Crnoj Gori 460, BiH 400, Makedoniji 330 i Srbiji 320 eura.

Na samom dnu u regiji

Zaduženost po stanovniku u BiH je 850 eura, što je na samom dnu u regiji. Tako je u susjednoj Hrvatskoj svaki stanovnik zadužen 4000 eura, Sloveniji 3570 eura a Crnoj Gori 1500. Prema tim podacima, moglo bi se reći da su bh. građani “na konju”.

Gleda li se zaduženost u protekle tri godine, stvari izgledaju posve drukčije. Najviše je porasla zaduženost stanovnika Makedonije, i to za 62%, Crne Gore 56% te BiH 40%, dok je najmanji rast zaduženosti u tom razdoblju zabilježen kod Slovenaca, svega 9%.

S obzirom na to da javni dug BiH čini nešto manje od polovice bruto domaćeg proizvoda države, BiH još nije na kritičnoj točki, koji je u Europskoj uniji postavljen na 60 posto BDP-a. Na kraju prošle godine udio vanjskog duga BiH u BDP-u je iznosio 21,7 posto. Prema podacima koje navode u CB-u BiH, u istom razdoblju u Hrvatskoj je iznosio 35,3 posto, u Srbiji 32,4, u Makedoniji 20 i Sloveniji 35,9 posto.

Koje aplikacije najviše skraćuju životni vijek mobitela?