Ne smijemo se previše hvaliti i slati okolo pregovaračka stajališta, s obzirom na to da su sva dosadašnja poglavlja samo privremeno zatvorena i postoji dogovor s EU o njihovu neobjavljivanju. No, mogu reći da će naši poljoprivrednici kroz izravne potpore EU te nadopunu iz ruralnog razvoja i nacionalnog proračuna zadržati stopostotnu razinu sadašnjih potpora – kaže ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković.
Pogodovanje Srbiji?
Na brojne osude ovih dana o netransparentnosti ispregovaranog 11. poglavlja o poljoprivredi i ruralnom razvoju, koje je kao najopširnije i jedno od najtežih Hrvatska zatvorila uoči Uskrsa, nakon 5,5 godina pregovora, Čobanković kaže kako ništa ne kriju, no originalni dokument, koji je vlasništvo RH i EU, prezentirat će se tek nakon pristupanja Uniji. Hrvatskim poljoprivrednicima u prve četiri godine članstva iz europskog će proračuna stizati čak 54% novca, koliko nije odobreno nijednoj od posljednjih 12 članica, a u konačnici – puna financijska omotnica iznosit će oko 745 milijuna eura u odnosu na 600 do 650 mil. eura, koliko je dosad izdvajala RH. Za izravna plaćanja poljoprivrednicima će biti osigurano ukupno 373 milijuna eura godišnje. U prvih 10 godina članstva u EU postupno će se povećavati udio sredstava iz europskog proračuna sa 25% u prvoj godini do 100% u desetoj godini, pri čemu će se razlika do punog iznosa isplaćivati iz proračuna RH te dijela EU novca predviđena za ruralni razvoj.
>>Izravna plaćanja iz proračuna EU
– Za ruralni razvoj u prvoj će godini članstva iz europskog fonda biti osigurano 202 milijuna eura, a od treće godine članstva nadalje 352 milijuna eura – kaže Ružica Gelo, savjetnica predsjednika HGK i pregovaračica za 11., 12., 13. i 28. poglavlje, ističući kako će se u tom području znatno povećati financijska sredstva namijenjena ruralnoj politici. No RH će nužno participirati od 20 do 75%, ovisno o vrsti mjera i ruralnim područjima na koja će se te mjere primjenjivati.
Posebna financijska omotnica za vinarski sektor iznosit će 10,8 mil. eura godišnje, uz obvezu poštovanja zabrane sadnje novih vinograda u EU za sve članice do 2015. Europska unija proteklih je godina, naime, financirala i čupanje trsova zbog masovne produkcije vina, a predviđene su posebne potpore razminiranom poljoprivrednom zemljištu od 9,6 mil. eura. Proizvodna kvota za mlijeko utvrđena je temeljem statističkih podataka za 2007. i uvećana 2%, što podrazumijeva 765 tisuća tona, od kojih 673 tisuće tona u otkupu i 77 tisuća tona za izravnu prodaju. Proizvodna kvota za bijeli šećer dogovorena je u visini 192.877 tona, 1,4% ukupne kvote EU te kvota za uvozni šećer za rafinaciju od 40.000 tona, što hrvatski proizvođači smatraju nedostatnim. Nakon tri godine hrvatske će kvote ući u ukupnu europsku kvotu od 666 tisuća tona, što znači da će se i naše šećerane moći nadmetati za nju. No, iako su sve tri hrvatske šećerane dobile i status rafinerije, što ministar Čobanković ocjenjuje velikim uspjehom, budući da samo 15% EU šećerana ima takav status, do tada tko živ tko mrtav, kažu proizvođači, uvjereni kako se smanjenim hrvatskim kvotama na poticaj Francuza pogodovalo srbijanskom kralju šećera Miodragu Kostiću za čije su šećerane zainteresirani.
I plavac na listi EU
– RH je u pregovorima s EU tražila proizvodnu kvotu za šećer iz repe od 217.000 tona te kvotu za rafiniranje sirovog šećera od 80.000 tona. Dogovorena kvota umanjena za 70.000 tona predstavlja tako kompromisno rješenje koje na žalost ne garantira budućnost svih hrvatskih tvornica šećera – kaže Željko Zadro, predsjednik uprave Vira. Voćnjaci i maslinici mogu se podizati bez ograničenja. Potpore po hektaru oranica isplaćivat će se i ne bude li na njima sjetve, odnosno i kad zemlja bude “odmarala”, a i tovljači junadi doći će konačno na svoje. Uz nultu carinu moći će izvoziti u EU, a više će mesa prodati i “doma”, s obzirom na to da će se uz visoke zaštitne carine EU u nas nedvojbeno smanjiti uvoz sumnjivog mesa iz Argentine ili Brazila. EK je za provedbu tržišnih mjera u RH u prve dvije godine članstva osigurao 45 milijuna eura, a kao dio Zajedničke poljoprivredne politike, i hrvatski će proizvođači imati pravo na izvozne subvencije, koje se zasad ne mogu primjenjivati zbog obveza prema WTO-u.
>>Pogledajte grafiku: Udio hrvatske poljoprivrede u poljoprivredi EU
Dodatno, u prve tri godine članstva moći će se primijeniti i posebni zaštitni mehanizmi u slučaju poremećaja zbog povećanog uvoza iz drugih zemalja članica EU. Pregovorima o poljoprivredi riješeni su i neki specifični hrvatski proizvodi koji će se naći na europskoj listi poput opola, plavca, pelinkovca, lozovače, slavonske šljivovice, samoborskog bermeta. dok je za proizvode s hrvatskim oznakama poput slavonskog kulena, istarskog pršuta... počeo postupak zaštite, ali će procedura, procjenjuje se, za njih trajati dulje nego čekanje za ulazak u EU. Pekmez je priznat kao specifični lokalni izraz, a marmelade ćemo prodavati samo do isteka zaliha. Ispregovarani aranžman sadrži i korištenje nacionalnih rezervi za četiri osjetljiva proizvoda – mlijeko, duhan, govedinu te ovce i koze. Prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta je sedam plus dvije godine. Poljska je jedina imala dulji rok od 12 godina. Prije zatvaranja 11. poglavlja RH je morala uspostaviti i Agenciju za plaćanje koja je osnovni temelj za isplatu potpora. U prošlom krugu proširenja Poljska je s agencijom kasnila nekoliko mjeseci, što je umalo dovelo do seljačke revolucije. No kad su isplate krenule, poljski seljaci postali su najveći zagovornici EU.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
