Otkrivanje afere s prisluškivanjem telefona bosanskohercegovačkih građana u prvi plan je izbacilo pitanje nadzora nad radom sigurnosnih službi u zemlji. Još uvijek nema konkretnog odgovora na tvrdnje da u BiH djeluju paralelni sustavi obavještajnih struktura koji kontroliraju legalne sigurnosne institucije. Prema određenim tvrdnjama, pripadnici bivših entitetskih obavještajnih struktura još uvijek su vrlo aktivni, a navodno su involvirani i u institucije kao što je Ministarstvo vanjskih poslova.
Ignorantski odnos
Bez obzira na ignorirajući odnos ovih institucija prema cijelom problemu, jasno je da će se političke strukture vlasti morati pozabaviti aferom s prisluškivanjem građana, od kojih mnogi, uključujući djecu, ne mogu biti zanimljivi sigurnosnim službama. Nezavisne novine u devet nastavaka objavile su popise telefonskih brojeva koje su, što legalno, što nelegalno, prisluškivale Obavještajno-sigurnosna agencija i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH.
Na popisu se nalazi više od 5.000 telefonskih brojeva iz svih telekom-operatera u BiH. Osim domaćih, na popisu se nalaze i brojevi regionalnih telekom-operatera, kao i onih iz Europske unije koje su OSA i SIPA prisluškivale.
Prve reakcije
Iako su u prvim reakcijama na objavljivanje popisa, sigurnosne službe ustvrdile kako su na ovaj način ugrožene brojne istrage protiv počinitelja teških kaznenih djela, ogromna većina vlasnika brojeva koje su novinari kontaktirali bili su obični građani. Umirovljenici, kućanice, čistačice, djeca, značajno su zastupljeni među prisluškivanom populacijom u protekle tri godine. Mnogi od njih, kao i biznismeni, državni službenici i studenti, najavili su da će tužbama zatražiti zaštitu svojih prava, uključujući pravo na privatnost koje im je grubo povrijeđeno.
