Na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nedavno se našlo nekoliko zanimljiv zastupničkih pitanja na koja su traženi odgovori na pitanje - na koji način se nekontrolirano rasipa novac poreznih obveznika. Tako je Azra Hadžiahmetović, zastupnica Stranke za BiH zatražila odgovor na pitanje koliko je koštalo tiskanje materijala vezanih za revizorska izvješća državnih institucija, na tri službena jezika. Odgovor na njezino zastupničko pitanje glasilo je kako je tiskanje materijala na tri službena jezika koštalo 13.500 KM, što uopće nije malo novca.
Moglo i drugačije
Je li se moglo drugačije, a da se pri tome ne osjeća niti jedan od tri konstitutivna naroda ugroženim zbog jezika, svakako je moglo. U eri elektroničke pošte, mailova i ostalih tehničkih mogućnosti moglo je proći bez tiskanja spomenutih materijala. No, to nikoga čini se nije briga, jer će platiti porezni obveznici. Naime slična je situacija i kada je u pitanju zakup poslovnih prostorija koji također plaćaju porezni obveznici. Naime, u revizorskom izvješću se navodi kako je zakup ureda u BiH za 2.727 činovnika, zaposlenih u 72 državne institucije, koštao državni proračun samo u 2010. 9,9 milijuna konvertibilnih maraka, pri čemu je barem dva milijuna maraka bačeno, pokazalo je izvješće Ureda za reviziju BiH o Upravljanju troškovima zakupa za rad i smještaj institucija BiH . Ukoliko se dodaju troškovi zakupa objekata u diplomatskim predstavništvima BiH u svijetu, ukupan trošak povećava se za 4,9 milijuna, na 14,8 milijuna maraka.
Traži se smanjenje
Za smještaj državnih institucija i njihovih uposlenika iznajmljena je 41 tisuća četvornih metara poslovnih prostora, samo u BiH i još dvadesetak tisuća četvornih metara u inozemstvu. Tako svaki službenik u prosjeku ima na raspolaganju impresivnih 17 četvornih metara prostora, pa se nikako ne mogu požaliti na skučenost radnog prostora. Astronomski troškovi zakupa prostora za državnu administraciju mogli bi se znatno smanjiti, ukoliko bi čelni ljudi državnih institucija koji ugovaraju zakup prostora i njihovi uposlenici bili samo malo skromniji u zahtjevima za veličinom radnog prostora. “Gruba procjena govori da, u idealnim okolnostima i uz uvažavanje specifičnosti institucija BiH, smanjivanjem zakupljene površine sa prosječnih 17 četvornih metara (m²) po uposleniku na 12 četvornih metara, odnosno osam četvornih metara po uposleniku, uštede na godišnjoj razini mogu iznositi od jednog do dva milijuna KM, navodi se u izvješću.
