Republika Srpska najvjerojatnije neće prihvatiti Nacrt zakona o sudovima u Bosni i Hercegovini koji je pripremilo državno Ministarstvo pravosuđa.
Iako zakonski nacrt još nije predstavljen, niti razmatran na sjednici Vijeća ministara, iz Banje Luke su stigle najave da pojedini dijelovi nisu prihvatljivi za RS.
Za vlasti ovog entiteta sporno je više planiranih odredbi, a posebno ona o mogućnosti prebacivanja nadležnosti s entitetskih na državni sud. Kako su za medije iz RS-a potvrdili u tamošnjem ministarstvu pravosuđa, zakonska mogućnost oduzimanja nadležnosti entitetskim sudovima neće biti prihvaćena u bilo kojoj varijanti, jer Sud BiH može biti nadležan samo za kaznena djela regulirana Kaznenim zakonom BiH.
- Sudovi se ne mogu dogovarati o nadležnostima, već to treba biti regulirano isključivo zakonski, tvrde u entitetskom ministarstvu pravosuđa.
Predstavnici RS-a ne pristaju ni na retroaktivnu primjenu Kaznenog zakona BiH. Pravdaju to stavom da se ne može nekoga kazniti za određeno djelo ako ono nije bilo predviđeno kaznenim propisima u vrijeme kada je izvršeno ili ako je novim zakonom za to djelo predviđena veća sankcija. Retroaktivna primjena prihvatljiva je samo ako je propisana kazna blaža za počinitelja kaznenog djela, a to u slučaju aktualnog Kaznenog zakona BiH uglavnom nije slučaj.
Mnogo lakša prohodnost kroz parlamentarnu proceduru predviđa se Zakonu o tužiteljstvima, koji je dio dogovora SDP-a i SNSD-a, a koji su prihvatile i druge stranke parlamentarne većine na državnoj razini.
Ključna odredba predviđena ovim zakonom je izbor glavnih tužitelja u državnom i entitetskim parlamentima. Trenutno je to u isključivoj nadležnosti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH.
Planirani propisi se dovode u vezu i sa strukturalnim dijalogom o reformi pravosuđa koji se ne odvija predviđenom dinamikom. Jasno je da entiteti različito gledaju na ovaj proces koji se odvija uz aktivno sudjelovanje EU.
RS čak prijeti potpunim povlačenjem iz strukturalnog dijaloga koji bi trebao biti nastavljen polovinom ožujka, jer Federacija BiH u ovom procesu, kako tvrde, apsolutno ne poštuje dosadašnje dogovore i ne provodi preporuke EU.
Poseban problem su različiti pogledi entiteta o raspodjeli sredstava iz IPA fondova, koji je postignut na marginama prošlogodišnje runde pregovora u Mostaru. Sve ovo ukazuje da aktivnosti koje se smatraju nastavkom reforme pravosuđa u BiH neće ići lako i bez problema.
