Posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen započet će u četvrtak novi krug bilateralnih razgovora s bosanskohercegovačkim stranačkim liderima kako bi se u idućih desetak dana pokušao postići dogovor o provedbi presude “Sejdić i Finci” i deblokadi europskog puta BiH.
Dosadašnji prijedlozi
Još se ne zna što će točno Sorensen staviti na stol pred bh. lidere. Briselski dogovor je bio da EU sublimira sve dosadašnje prijedloge iz čega bi se eventualno iskristaliziralo rješenje prihvatljivo za svih sedam stranaka uključenih u razgovore. Problem nije samo u traganju za tim dodirnim točkama, već i u neodlučnosti EU kako da se sama postavi u cijeloj situaciji. Dvojba je oko toga treba li EU preuzeti inicijativu, a time i znatno veću odgovornost za eventualni fijasko prijedloga iza kojeg bi stali ili samo tehnički ponudili rješenje na očitovanje bh. liderima. Usmeno je, navodno, svima predočen prijedlog čija je bit da se izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije temelji na distribuciji glasova po županijama, odnosno modelu 5+5 županija. U osnovi ovog prijedloga je da bi izbor u Predsjedništvo ovisio o potpori koju kandidati imaju u većinski hrvatskim i bošnjačkim županijama. Lideri uglavnom ne komentiraju ovaj prijedlog, iako svi priznaju da su upoznati s njegovim konceptom. I dalje se uglavnom ponavljaju raniji stavovi, zbog čega i nema previše optimizma da će nova runda razgovora uroditi plodom. Hrvatski predstavnici traže rješenje koje će jamčiti da ubuduće neće drugi Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH.
Neizravan izbor
SDA je blizu ovakvog stava, a detaljnije određenje ove stranke očekuje se ovih dana kada bi se na posao trebao vratiti i predsjednik Sulejman Tihić. Najavljena je i sjednica stranačkog predsjedništva. Čelnik SBB-a Fahrudin Radončić ponovno ističe prijedlog neizravnog izbora članova Predsjedništva, kao prilično pouzdano jamstvo da neće doći do nacionalne majorizacije, dok predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija priziva aktivniju ulogu EU u pregovorima i sve češće spominje jačanje građanskog u odnosu na nacionalno kao najbolji recept za BiH. Stavovi i očekivanja lidera se prilično razlikuju i ukupni politički ambijent u zemlji nije naklonjen kompromisu. Što god EU stavila pred bh. lidere, sigurno neće izazvati oduševljenje svih njih. Već danas će se bosanskohercegovačka javnost suočiti s novim šamarom iz Bruxellesa, jer redovito izvješće o napretku u EU integracijama, koje će danas biti objavljeno, daje vrlo sumornu sliku stanja u kojem se BiH nalazi.
Posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen započet će u četvrtak novi krug bilateralnih razgovora s bosanskohercegovačkim stranačkim liderima kako bi se u idućih desetak dana pokušao postići dogovor o provedbi presude “Sejdić i Finci” i deblokadi europskog puta BiH.
Dosadašnji prijedlozi
Još se ne zna što će točno Sorensen staviti na stol pred bh. lidere. Briselski dogovor je bio da EU sublimira sve dosadašnje prijedloge iz čega bi se eventualno iskristaliziralo rješenje prihvatljivo za svih sedam stranaka uključenih u razgovore. Problem nije samo u traganju za tim dodirnim točkama, već i u neodlučnosti EU kako da se sama postavi u cijeloj situaciji. Dvojba je oko toga treba li EU preuzeti inicijativu, a time i znatno veću odgovornost za eventualni fijasko prijedloga iza kojeg bi stali ili samo tehnički ponudili rješenje na očitovanje bh. liderima. Usmeno je, navodno, svima predočen prijedlog čija je bit da se izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije temelji na distribuciji glasova po županijama, odnosno modelu 5+5 županija. U osnovi ovog prijedloga je da bi izbor u Predsjedništvo ovisio o potpori koju kandidati imaju u većinski hrvatskim i bošnjačkim županijama. Lideri uglavnom ne komentiraju ovaj prijedlog, iako svi priznaju da su upoznati s njegovim konceptom. I dalje se uglavnom ponavljaju raniji stavovi, zbog čega i nema previše optimizma da će nova runda razgovora uroditi plodom. Hrvatski predstavnici traže rješenje koje će jamčiti da ubuduće neće drugi Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH.
Neizravan izbor
SDA je blizu ovakvog stava, a detaljnije određenje ove stranke očekuje se ovih dana kada bi se na posao trebao vratiti i predsjednik Sulejman Tihić. Najavljena je i sjednica stranačkog predsjedništva. Čelnik SBB-a Fahrudin Radončić ponovno ističe prijedlog neizravnog izbora članova Predsjedništva, kao prilično pouzdano jamstvo da neće doći do nacionalne majorizacije, dok predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija priziva aktivniju ulogu EU u pregovorima i sve češće spominje jačanje građanskog u odnosu na nacionalno kao najbolji recept za BiH. Stavovi i očekivanja lidera se prilično razlikuju i ukupni politički ambijent u zemlji nije naklonjen kompromisu. Što god EU stavila pred bh. lidere, sigurno neće izazvati oduševljenje svih njih. Već danas će se bosanskohercegovačka javnost suočiti s novim šamarom iz Bruxellesa, jer redovito izvješće o napretku u EU integracijama, koje će danas biti objavljeno, daje vrlo sumornu sliku stanja u kojem se BiH nalazi.
