Još 13 svibnja ove godine, Hrvatski svjetski kongres (HSK) uputio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o porezu na dohodak s Ustavom, temeljem kojeg se oporezuju inozemne mirovine rezidenata u Hrvatskoj. Kako navode, prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom su sudu uputili zbog promjena u Zakonu o porezu na dohodak temeljem kojima se od ožujka prošle godine u Hrvatskoj oporezuju inozemne mirovine.
Dvostruko oporezivanje
‘Ta promjena poreznog sustava je dovela do dvostrukog oporezovanja mirovina iz pojedinih država s kojima Hrvatska nije regulirala to pitanje, nejednakog tretmana mirovina iz javnih izvora i privatne štednje, koja je u nekim zemljama glavni oblik mirovine, te nejednakosti u mogućnosti korištenja hrvatskoga zdravstvenog osiguranja’, navode iz HSK.
Veliki broj bh umirovljenika koji su mirovine ostvarili u BiH, a željeli su svoje umirovljeničke dane provesti u Hrvatskoj morat će, od iznimno malih miroivina, odvajati dio na porez. Pored umirovljenika iz BiH, oporezuju se i mirovine koje su stečene u: Albaniji, Armeniji, Austriji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj Čileu, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Iranu, Irskoj, Islandu, Italiji, Izraelu, Jordanu, Koreji, Kuvajtu, Latviji Litvi, Mađarskoj, Maleziji, Malti, Moldovi, Norveškoj, Rusiji, Siriji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj, Švicarskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji i Ukrajini.
Velika većina iseljenika živjela je u uvjerenju da je njihov povratak u Hrvatsku s inozemnim mirovinama poželjan jer osim mirovine u Hrvatsku prenose ušteđevinu i novac od prodanih kuća i stanova a s nekima dođu i potomci, rođeni i obrazovani u inozemstvu.
No, nakon odluke, kako će korisnike mirovina i buduće korisnike inozemnih mirovina da se „od ožujka 2012. godine inozemne mirovine oporezuju na isti način kao i domaće, vjerojatno će dobro razmisliti o povratku.
U roku od osam dana
Prema procjenama, danas u Hrvatskoj živi preko 65.000 hrvatskih umirovljenika koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva.
„Umirovljenici s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj koji primaju mirovinu iz inozemstva dužni su obračunati i platiti porez na dohodak u roku od osam dana od sjedanja mirovine na račun. Ako to nisu učinili svaki mjesec, zakon ih obvezuje da predaju godišnju prijavu poreza na dohodak. Prema interpretacijama poreznih stručnjaka mirovine zarađene u Njemačkoj izuzete od obveze plaćanja poreza na dohodak i pripadajućeg prireza u Hrvatskoj jer ga prema međudržavnom sporazumu plaćaju isključivo u Njemačkoj“.
Pored Njemačke, ne oporezuju mirovine ostvarene u zemljama: Belgiji, Danskoj, Finskoj, Južnoafričkoj Republici, Kanadi, Kini, Mauricijusu, Makedoniji, Nizozemskoj, Omanu, Poljskoj, Rumunjskoj, San Marinu i Švedskoj. Ako su mirovine u tim zemljama ostvarene na temelju privatnog osiguranja, oporezuju se u Hrvatskoj.
Još 13 svibnja ove godine, Hrvatski svjetski kongres (HSK) uputio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o porezu na dohodak s Ustavom, temeljem kojeg se oporezuju inozemne mirovine rezidenata u Hrvatskoj. Kako navode, prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom su sudu uputili zbog promjena u Zakonu o porezu na dohodak temeljem kojima se od ožujka prošle godine u Hrvatskoj oporezuju inozemne mirovine.
Dvostruko oporezivanje
‘Ta promjena poreznog sustava je dovela do dvostrukog oporezovanja mirovina iz pojedinih država s kojima Hrvatska nije regulirala to pitanje, nejednakog tretmana mirovina iz javnih izvora i privatne štednje, koja je u nekim zemljama glavni oblik mirovine, te nejednakosti u mogućnosti korištenja hrvatskoga zdravstvenog osiguranja’, navode iz HSK.
Veliki broj bh umirovljenika koji su mirovine ostvarili u BiH, a željeli su svoje umirovljeničke dane provesti u Hrvatskoj morat će, od iznimno malih miroivina, odvajati dio na porez. Pored umirovljenika iz BiH, oporezuju se i mirovine koje su stečene u: Albaniji, Armeniji, Austriji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj Čileu, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Iranu, Irskoj, Islandu, Italiji, Izraelu, Jordanu, Koreji, Kuvajtu, Latviji Litvi, Mađarskoj, Maleziji, Malti, Moldovi, Norveškoj, Rusiji, Siriji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj, Švicarskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji i Ukrajini.
Velika većina iseljenika živjela je u uvjerenju da je njihov povratak u Hrvatsku s inozemnim mirovinama poželjan jer osim mirovine u Hrvatsku prenose ušteđevinu i novac od prodanih kuća i stanova a s nekima dođu i potomci, rođeni i obrazovani u inozemstvu.No, nakon odluke, kako će korisnike mirovina i buduće korisnike inozemnih mirovina da se „od ožujka 2012. godine inozemne mirovine oporezuju na isti način kao i domaće, vjerojatno će dobro razmisliti o povratku.
U roku od osam dana
Prema procjenama, danas u Hrvatskoj živi preko 65.000 hrvatskih umirovljenika koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva. „Umirovljenici s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj koji primaju mirovinu iz inozemstva dužni su obračunati i platiti porez na dohodak u roku od osam dana od sjedanja mirovine na račun. Ako to nisu učinili svaki mjesec, zakon ih obvezuje da predaju godišnju prijavu poreza na dohodak. Prema interpretacijama poreznih stručnjaka mirovine zarađene u Njemačkoj izuzete od obveze plaćanja poreza na dohodak i pripadajućeg prireza u Hrvatskoj jer ga prema međudržavnom sporazumu plaćaju isključivo u Njemačkoj“. Pored Njemačke, ne oporezuju mirovine ostvarene u zemljama: Belgiji, Danskoj, Finskoj, Južnoafričkoj Republici, Kanadi, Kini, Mauricijusu, Makedoniji, Nizozemskoj, Omanu, Poljskoj, Rumunjskoj, San Marinu i Švedskoj. Ako su mirovine u tim zemljama ostvarene na temelju privatnog osiguranja, oporezuju se u Hrvatskoj.
