Berba grožđa u Hercegovini je u punom jeku. Zbog dugotrajne suše i iznimno visokih temperatura, ovogodišnja berba grožđa na području zapadne Hercegovine - najvećeg vinogorja u Bosni i Hercegovini – počela je nešto ranije nego obično. Vinogradari koji imaju svoje vinarije beru grožđe u više etapa, kako koje sorte sazrijevaju, manji vinogradari berbu završavaju, uglavnom, tijekom jednoga dana.
Manji urod zbog suše
- Urod ove godine, kao i svih godina kada su bile suše, i do 30 posto je manji. A kada je u pitanju kvaliteta, uglavnom će vina biti super, ali će biti i srednje kategorije a bit će i dosta loših vina. Sve ovisi o vrsti grožđa, načinu obrade vinograda, natapanju, starosti vinograda i slično.
Tako, grožđe koje nije moglo sazrijeti, jer je već prije uvenulo, tu nema kvalitete. Ali gdje su stari trsevi, dobar rad i loza starija od 20 godina, trebala bi imati jakost oko 13% - kaže Mladen Gašpar, stručni savjetnik za klonsku selekciju i introdukciju u vinogradarstvu Prema nekim procjenama, u BiH je pod vinogradima od 3500 do 5000 hektara zemljišta. Procjena stručnjaka je da su, uslijed loših vremenskih prilika, prinosi u vinogradima bili smanjeni od deset pa do 30 posto te se očekuje urod od 23.163 tone grožđa Dok je urod u vinogradima koji su pod sustavom navodnjavanja iznad očekivanja, vinogradari koji nemaju takav sustav, upiru očima u nebo, vjerujući kako bi kiša mogla popraviti stanje.
- Ne treba duljiti s branjem jer bi moglo izgubiti kiseline. Ako je grožđe zrelo, ne treba čekati. Ima maksimalni slador, kiseline preko šest grama koja daje svježinu vinu, to je ljepota vina. Kad izgubi kiseline, ono može biti jako, ali nije ugodno piti Ovo što je malo kiše padalo opralo je prašinu i osvježilo malo grozdove. U slučaju da padne više kiše, recimo preko 50 litara po metru četvornom, moglo bi doći i do pucanja boba, čak mi moglo izazvati i štetu. Naglo bi popilo vodu, pa bi moglo dovesti i do pada šećera. Bilo bi koje kilo više ali ništa od kvalitete - tvri dipl.ing. agr. Gašpar .
Kupujmo domaće
Hercegovinom, oazom najkvalitetnijih vina, već kruže kombiji s grožđem iz Makedonije, nudeći grožđe po cijeni i manje od jedne marke po kilogramu, dok domaći proizvođači računaju da se ispod 1,5 KM po kilogramu grožđe ne isplati prodavati. Unatoč reklamama “kupujmo domaće” sve više ljudi, nažalost i vinarija, odlučuju se za jeftinije iz uvoza, za kvalitetu se ne pita. Iz Udruge poljoprivrednika kukaju kako je sudbina investiranja u vinovu lozu nesigurna, jer se dosta grožđa uvozi, tako imamo situaciju da se od uvozne sirovine pravi navodni domaći proizvod Drugi problem je to što je u BiH teško brendirati robnu marku, i tu barijeru bi država trebalo da što prije otkloni.
