Drugu polovinu prošle godine obilježili su brojni sigurnosni izazovi u BiH, ali i intenzivni pregovori o uspostavi vlasti i rješavanju političke krize. Ova dva pitanja itekako su povezana, što je u razgovoru za Večernji list priznao i dosadašnji, a skoro izvjesno i budući ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović.

Kao potpredsjednik SDA kako gledate na sporazum šest stranaka o uspostavi vlasti i kada, po Vašem mišljenju, možemo imati uspostavljeno Vijeće ministara?

Sam sporazum, naravno, pozdravljam, ali mi je žao što do njega nije došlo odmah nakon izbora, jer smo izgubili značajno vrijeme za europske integracije. Vjerujem da će novo Vijeće ministara biti formirano do početka veljače i da će sve ono što su potpisala šestorica lidera biti provedeno, kako bi BiH mogla aplicirati za dobivanje kandidacijskog statusa u EU. Bila bi to dobra poruka svim građanima BiH i poticaj za dalje reforme.

U dijelu dogovora o uspostavi Vijeća ministara koji govori o tome da će jedan ministar iz bošnjačke kvote biti s prostora RS-a mnogi su prepoznali upravo Vas. Hoćete li ostati ministar sigurnosti?

BiH je multietnička zemlja i ja bih bio prezadovoljan kada bi i Bošnjak i Srbin i Hrvat iz RS-a bili u Vijeću ministara, ali i kada bi pripadnici svakog od tih naroda iz Federacije bili u Vijeću ministara. Kada je u pitanju moja pozicija, mislim da ne postoje zapreke za moje imenovanje na poziciju ministra sigurnosti. Po svim informacijama koje imam, SDA će mene kandidirati za ministra sigurnosti.

To znači da je između SDP-a i SDA već dogovorena raspodjela pozicija u Vijeću ministara? U medijima su se pojavile neke informacije kako SDP želi poziciju ministra sigurnosti?

SDP bi previše birao. Ne mogu oni od četiri birati dvije pozicije. U razgovorima koje imaju predsjednici stranaka mislim da je načelno postignuta suglasnost da SDP dobije ministarstva vanjskih poslova i prometa i komunikacija, a SDA ministarstva sigurnosti i obrane. Mi jedan takav sličan sporazum imamo sa SDP-om još kada je uspostavljana federalna Vlada. U tom sporazumu je definirano i kako se biraju pozicije u Vijeću ministara.

Kakvi su danas odnosi SDP-a i SDA? Jesu li bolji ili lošiji nego u vrijeme kada je uspostavljana federalna Vlada i potpisivana ‘platforma’?

Prema informacijama koje ja imam iz federalne Vlade, ona djeluje kompaktno, iako ima nekih pitanja oko kojih se ne slažemo sa SDP-om, kao što je Zakon o unutarnjim poslovima. SDA želi da policijske strukture u FBiH zadrže svoju operativnu i financijsku samostalnost, kako policija ne bi bila politizirana. Kao stranka ćemo braniti svoje stavove uvijek kada budemo smatrali da je to neophodno.

Smatrate li da bi pred lokalne izbore ove godine moglo doći do trzavica, pa i sukoba na relaciji SDP-SDA?

Vjerojatno ćemo ući u neku fazu kada će zbog lokalnih izbora biti dnevno - političkih izjava ili radnji kojima će se skupljati predizborni poeni. SDA će ostati odgovorna prema društvu i državi BiH i mi nećemo zbog jeftinih poena ugroziti niti jedan projekt koji je od interesa za građane i državu BiH.

Neki mediji stvaraju sliku o Vašoj bliskosti s Miloradom Dodikom, a s druge strane, Vaš najveći kritičar u Parlamentu BiH je upravo dužnosnica njegove stranke, Dušanka Majkić. Kako to komentirate?

Ja ću biti ponosan ministar ako svi građani BiH shvate da sam ja njihov ministar. Sav posao ću nastaviti raditi s tom političkom filozofijom da budem ministar svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu ili stranačku pripadnost. Znam da to smeta ljudima, poput Fahrudina Radončića, koji mi žele prikačiti etiketu ‘Dodikovog čovjeka’. Dakle, ja Dodika poznajem iz vremena kada smo obojica bili zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a, ali za razliku od Radončića ja nikada nisam bio na Dodikovom imanju. Što se mene tiče, sigurno je da ću u interesu građana BiH kao ministar uvijek surađivati sa svim političkim strukturama u zemlji.

Uzburkali ste javnost izjavom o vezama organiziranog kriminala s osobama u policijskim, političkim i pravosudnim strukturama. Hoćete li i kada iznijeti konkretne podatke koji to potvrđuju?

Cilj svih organiziranih kriminalnih skupina u svijetu je da preuzmu poluge u policiji, pravosuđu i državi. Prema mojim informacijama, neke vrlo opasne kriminalne skupine u BiH imaju svoje krake u policijskim i pravosudnim institucijama i to je ono što je u ovom trenutku vrlo opasno za našu borbu protiv organiziranog kriminala. Ipak, mislim da će ta institucionalna zaštita organiziranih kriminalnih skupina u BiH vrlo brzo biti otkrivena i javnost će o tome sigurno biti informirana. Onog trenutka kada moje izjave ne budu mogle ugroziti istrage protiv tih skupina ja ću izići u javnost s podacima. Još nije trenutak za to, posebno imajući u vidu neke aktivnosti koje će biti poduzimane u ovoj godini.

Imaju li naše policijske, pravosudne, pa i državne strukture snage oduprijeti se takvim pojavama, poglavito ako imamo u vidu sve manjkavosti tih institucija?

Mi, na žalost, imamo prilično neorganiziran policijski sustav, pa ako hoćete i pravosudni sustav. Nemamo uspostavljenu piramidu unutar pravosuđa i policije, ali i ovakav sustav, uz odgovarajuću koordinaciju i iskren pristup u borbi protiv organiziranog kriminala, može donijeti i rezultate u toj borbi. Za to je, naravno, potreban i odgovarajući politički ambijent kojeg mi u ovom trenutku nemamo baš u potpunosti, jer neki drugi prioriteti izbijaju u prvi plan. Ja očekujem značajan iskorak u tom pravcu tijekom 2012. godine. Približavanje BiH Europskoj uniji nosi obveze efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala, što uostalom pokazuju i iskustva susjednih zemalja.

Federalni ministar unutarnjih poslova je nedavno upozorio na mogućnost pogoršanja i kompliciranja sigurnosne situacije u BiH, obrazlažući to, između ostalog, i političkim previranjima u zemlji. Slažete li se s njim?

BiH se od 2006. godine nalazi u situaciji gdje imamo pogoršan politički ambijent. Od pada travanjskog paketa nestao je princip dogovaranja u BiH, što je ostavilo posljedice na sve, pa i na sigurnosnu situaciju. Mi 15 mjeseci nemamo Vijeće ministara, cijelu godinu nismo imali usvojen proračun, javljaju se pozivi na podjelu zemlje, izdaju se fetve kojima se traži zabrana kretanja, sve to komplicira stanje u BiH i može se reflektirati na sigurnosnu situaciju u zemlji. Imajući to u vidu, kao i sve podatke koje dostavljaju nadležne agencije, možemo reći da je sigurnosna situacija u BiH zadovoljavajuća. Ona može biti bolja, ali imajući u vidu sve navedeno, možemo biti zadovoljni što ona nije ništa lošija nego u zemljama u našem okruženju.