Branko Ančić, sociolog religije s Instituta za društvena istraživanja završava doktorat na temu “Vjerska zajednica kao socijalni resurs - istraživanje o povezanosti religije i zdravlja”. Znajući da se u svijetu već 60 godina provode istraživanja na temu odnosa religije i zdravlja, odlučio se ciljano posvetiti sociološkim aspektom tog odnosa. Zanimljivo mu je bilo znati da su neka strana istraživanja pokazala kako je rak penisa kod Židova gotovo nepoznanica, da katoličke časne sestre uglavnom ne obolijevaju od raka vrata maternice, da su stanovnici američke države Utah među najzdravijima u SAD-u, što se dovelo u vezi s činjenicom da u Utahu uglavnom žive mormoni, da oni koji su religiozniji žive dulje čak i do sedam godina, da je kod onih koji prakticiraju jogu ili se redovito mole 70% manja mogućnost oboljevanja od koronarnih srčanih bolesti... U Hrvatskoj se tim odnosom do sada nije posebno bavilo, mada je istraživanje iz 2004. na nacionalno reprezentativnom uzorku pokazalo da oni koji češće odlaze u crkvu imaju manje zdravstvenih problema.
332 ispitanika
– U prvoj polovici ove godine proveo sam anketno istraživanje u osam vjerskih zajednica u Hrvatskoj: baptističkoj, adventističkoj, mormonskoj, hinduističkoj, budističkoj i trima pentekostalnim. Ono je obuhvatilo 332 ispitanika, a neke od tih zajednica imaju tek 40-50 članova. Katolike nisam uključio zato što me više zanima život i utjecaj religije u manjim zajednicama gdje je intenzivniji socijalni život – kazao je Ančić čije je istraživanje o odnosu religije i osobnog zdravlja uključivalo tri aspekta: zdravstveno ponašanje, socijalnu podršku i socio-psihološka stanja. On se više koncentrirao na socijalnu podršku. Anketna pitanja bila su: koliko se često i u kojoj mjeri konzumiraju alkohol i cigarete, jedu voće i povrće, vježba, ima li se određenih zdravstvenih tegoba i koja je subjektivna procjena vlastitog zdravlja.
Češće kod liječnika
– Rezultati istraživanja pokazali su da religioznost utječe na zdravlje. Ispitanici se zdravstveno odgovornije ponašaju, manje piju alkohol i puše cigarete, imaju zdraviju ishranu, češće odlaze liječnicima na preventivne preglede. Ne mogu tvrditi da su pripadnici ovih vjerskih zajednica zdraviji od, recimo, katolika, jer bi za to trebalo provesti isto istraživanje u kojem bi se odabrala određena zajednica katoličkih vjernika u kojoj je socijalni život jednako aktivan kao i u ovih šest zajednica. Zaključujem da je efekt utjecaja religije na zdravlje pojačan upravo socijalnim angažmanom u određenoj socijalnoj zajednici, u ovom slučaju vjerskoj – kazao je sociolog Ančić.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
