Devedeset i osam milijardi kuna. Tolika je – prema proračunima nekih analitičara – financijska šteta državnom proračunu, državnim poduzećima i državnoj imovini za šest godina vladavine bivšeg premijera Ive Sanadera.
Ti izračuni, iako u mnogočemu površni i upitne metodologije, zapravo su bili jedini pokušaj da se aritmetički pobroje štetne posljedice Sanaderova načina upravljanja državom. Pa je tako pobrojeno 60-ak raznih afera s negativnim financijskim posljedicama od 2003. kad je Sanader došao na vlast do 2009. kad je podnio ostavku.
Tu je tako jedanaest privatizacijskih procesa s nanesenom štetom od 16,6 milijardi kuna, namješteni natječaji javne nabave vrijedni 36 milijardi kuna te malverzacije u javnim poduzećima koje su porezne obveznike stajale otprilike 22 milijarde kuna. Neke su od tih afera već i obuhvaćene kazneno-pravnim postupcima, a za neke optužen je i Sanader osobno. Ipak, bilo bi pogrešno zaključiti kako je sav taj ukradeni novac završio u džepovima Sanadera, njegovih suradnika i prijatelja. Znatan dio završio je ipak u ekonomiji – džepovima dijela hrvatskih građana, raznih interesnih skupina čiju je naklonost Sanader kontinuirano kupovao nerealnim transferima javnog novca.
>> VIDEO Sanader: Oni koji primaju mito neće više mirno spavati
Sirova preraspodjela
Taj ekstremni populizam – grozničavo dijeljenje novca koji ne zarađuješ – zapravo je bilo pravo naličje Sanaderove vladavine, zamaskirano ispod fasade tobožnjeg europejstva. Utoliko, radilo se o sirovoj preraspodjeli društvenog imetka, gdje se uzimalo od svih, a onda dijelilo samo nekima i to uz – pokazat će poslije kriminalne istrage – bogatu proviziju.
Puno je primjera takve politike, od raznih građevinskih megaprojekata, preko nerazumnih socijalnih subvencija i ustupaka do bizarnih predizbornih diskontnih prodaja državnih dionica Ine i Hrvatskog telekoma. Njihova cijena zapravo se najbolje očituje u činjenici da je u šest godina Sanaderove vladavine ukupni hrvatski javni dug porastao za osamdesetak milijardi kuna. Te dugove otplaćivat će svi građani, a nerealni Sanaderovi socijalni ustupci godinama će opterećivati hrvatsku državu, bez obzira na to tko bio na vlasti.
Prvi je primjer takvih problema već bio viđen tijekom neuspješnih pregovora nove Vlade sa sindikatima javnih službi u pokušaju smanjivanja dijela prava dodijeljenih još u Sanaderovu mandatu.
Takvih će slučajeva bit još mnogo, a to bi mogao biti najsnažniji ograničavajući faktor budućim vladama u pokušajima da formiraju koherentnu i uspješnu politiku. Pojednostavljeno rečeno, zbog rastrošnosti u Sanaderovu mandatu hrvatskim građanima prijete godine ekonomske stagnacije, a taj scenarij ima puno šire implikacije od samo ekonomskih. Njegove negativne posljedice već su vidljive u nekim lokalnim zajednicama, kao što je Grad Split, gdje građani zasićeni višegodišnjom jalovom stranačkom politikom svoje povjerenje daju u ruke nestranačkim ekscentricima.
Hvala vam i doviđenja
U situaciji kad se Vlada i tradicionalni politički sustav pokazuje nesposobnim da im kroz dulje razdoblje osigura kvalitetniji život, taj bauk anti-partitokracije mogao bi se početi masovnije širiti Hrvatskom. Što će sve iz njega izrasti, krajnje je neizvjesno, no što god da to bude, izrast će na sjemenu koje je zasadio upravo Ivo Sanader. Hoće li on tada biti u nekoj od hrvatskih kaznionica ili to sve promatrati kao slobodan čovjek danas i tijekom idućih mjeseci odlučit će hrvatski sudovi, no za povijesnu ocjenu dosega njegove vladavine to u biti nije ni važno. Za tu ocjenu sasvim je dovoljna spoznaja da će deficiti nastali u njegovu mandatu – kako financijski, tako i općedruštveni – postojati još desetljećima. Od čovjeka koji je za njih, ako ne kazneno, onda zapovjedno odgovoran hrvatski građani zaslužili su ipak nešto više od povijesnog – "Hvala vam na suradnji i doviđenja".
Preuzeto sa www.vecernji.hr
