Vijest da je kralju Charlesu dijagnosticiran rak šokirala je svijet, iako nisu objavljeni detalji o njegovoj bolesti. Britanska kraljevska obitelj ima novac, slavu i obožavanje ljudi diljem svijeta. S druge strane, imaju razvode, tragičnu smrt princeze Diane, navodno izvanbračno dijete kralja Charlesa i brojne druge tajne koje se u javnosti uglavnom ignoriraju, a mlade prinčeve i njihove odabranice sve se više percipira kao žrtve starih običaja, piše Stil.
Povjesničari tvrde da se i danas kraljevska obitelj boji velikog prokletstva koje prati njihovu još od vremena slavne kraljice Viktorije, a od kojeg strahuju svi nasljednici slavne loze.
Kraljica Viktorija bila je toliko važna za svoju zemlju da je cijelo jedno doba nazvano po njoj, a uspješno je ujedinila naciju i ojačala monarhiju. Postala je kraljica s 18 godina i vladala je 63 godine. Victoria je bila gotovo u potpunosti njemačkog podrijetla. Potječe iz Hannoverske dinastije koja je vladala Hannoverom i Ujedinjenim Kraljevstvom do svoje smrti. Njezina majka, princeza Victoria von Sachsen-Coburg-Salfeld, bila je Njemica..
Udala se za rođaka
Na prijestolju je naslijedila svog ujaka. Oca se nije sjećala jer je umro od raka kada je imala samo osam mjeseci. Njezin ujak, majčin brat, belgijski kralj Leopold zaključio je da bi bila šteta da u budućnosti nema englesku potporu i savezništvo pa došao je na ideju da svog nećaka Alberta nekako zbliži s Victorijom. I uspio je.
Vjenčanje Victorije i njezina prvog rođaka, vršnjaka Alberta, tako je bilo unaprijed dogovoreno, no ona se ludo zaljubila u čovjeka kojeg su drugi odabrali za nju. Imali su devetero djece, dobili su i 42 unučadi, a Albert joj je bio ne samo životni suputnik već i važan politički savjetnik, iako nikada nije službeno sudjelovao u političkom životu.
Umrla je 1901., u 81. godini, a uz nju su bili njezin sin Edward VII i njezin unuk, njemački car Wilhelm II. Viktoriju je naslijedio njezin najstariji sin, Edward VII. Njegovim dolaskom na prijestolje dinastija Sachen-Coburg-Gotha zamijenila je dinastiju Hanover. Toj dinastiji pripadala je i kraljica Elizabeta II.
Zbog rastućeg antinjemačkog raspoloženja tijekom Prvog svjetskog rata, tadašnji britanski kralj George V. sazvao je parlament na kojem je donesena odluka da se svim članovima dinastije oduzmu njemačke plemićke titule. Zajedno s titulama trebalo je promijeniti i njemačko ime kraljevske dinastije. Tako su svi muški potomci kraljice Viktorije postali članovi dinastije Windsor, a njihove njemačke plemićke titule preko noći su zamijenjene starim engleskim titulama grofova i vojvoda.
Zanimljiva je činjenica da su tri glavna vladara zaraćenih zemalja tijekom Prvog svjetskog rata bili ili Viktorijini unuci ili oženjeni njezinim unukama. Tako je, primjerice, njemački car Wilhelm II ratovao protiv svog rođaka, britanskog kralja Georgea V.
Ruski car Nikolaj II Romanov oženio je Wilhelmovu i Georgeovu sestričnu, Viktorijinu unuku Aleksandru. On i njemački car bili su jako dobri do izbijanja rata, čak su se oslovljavali i s 'Nicky' i 'Willy'.
Bolesti
Prvi zabilježeni slučaj hemofilije u obitelji bio je kod princa Leopolda, četvrtog djeteta kraljice Viktorije. Raniji slučajevi bolesti nisu poznati, no pretpostavlja se da je do mutacije došlo kod kraljičinog oca, Edwarda Augustusa, vojvode od Kenta. Kraljica Viktorija je prvi poznati član kraljevske obitelji koji je nositelj hemofilije. Isto je vrijedilo i za njezine dvije kćeri, a brakom su hemofiliju prenijele na njemačku, rusku i španjolsku kraljevsku obitelj.
Hemofilija je imala značajnu ulogu u dvorskim krugovima Europe u 19. i 20. stoljeću. Kraljica Viktorija, koju nazivaju i 'bakom Europe', imala je mutaciju na X kromosomu koja je uzrokovala nedostatak tzv. faktora IX i spriječio normalno zgrušavanje krvi. No, njezini su muški potomci oboljeli od te bolesti, a kćeri i unuke prenosile su defektni X kromosom.
Najpoznatiji primjer bila je unuka kraljice Viktorije – carica Aleksandra. Bila je supruga ruskog cara Nikolaja II. Nakon rođenja četiri kćeri, peto dijete bio je sin Aleksej. Kasnije su počeli problemi pa se otkrilo da dječak boluje od hemofilije.
Da nije bilo bolesti, ne bi bilo ni Rasputina
U to vrijeme nije bilo lijeka za bolest, ali se znalo da se prenosi po ženskoj liniji. Stoga je carica Aleksandra bila vrlo potištena i nesretna, okrenula se pravoslavnoj vjeri i misticima,, među kojima je bio i Rasputin. Smatra se da je preko carice imao određeni utjecaj na imperijalnu politiku Rusije, pa je ubijen 1916. godine.
Rođenje carevića i njegov kratki život koincidiraju s vrlo burnim razdobljem ruske povijesti, a vrlo je moguće da su neke carske odluke, koje su dolazile od strane cara Nikole, bile potaknute upravo bolešću sina jedinca i prijestolonasljednika , kako bi se osiguralo nasljedstvo carske krune.
