Iako ne postoje službeni podaci, procjena je da samo pet posto populacije u BiH ima fakultetsku diplomu. Dakle, ostalih 95 posto ima niži stupanj obrazovanja te se kao takvi uključuju na posao. Situacija u zemljama okruženja je nešto bolja, dok je u zemljama Europske unije daleko veća.
Prosjek studiranja
Za Europom BiH zaostaje i po prosječnoj duljini studiranja. S prosjekom od oko 7 godina (ne računajući studiranje po Bolonji) je daleko više u odnosu na zemlje zapadne Europe. Taj podatak upućuje kako su studenti dugo na proračunu države ili roditelja i tako se kasnije uključuju u rad, a time manje doprinose razvoju gospodarstva. Prema podacima koje posjeduje Omladinska informativna agencija BiH (OIA), iznimno velika je i stopa odustajanja studenata na fakultetima u BiH. Prema tim podacima, svaki četvrti student ne završi fakultet koji je upisao (27 posto).
Prema istim istraživanjima, tek svaki deseti student fakultet završi u roku. U usporedbi s prosjekom drugih zemalja Europe, BiH se nalazi među najlošijima, i to u rangu s Andorom, Azerbejdžanom, Jermenijom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom. U BiH su registrirane 32 visokoobrazovne ustanove, od čega je osam državnih sveučilišta, dvije su visokoobrazovne institucije, koje nisu u rangu sveučilišta, i 22 su privatne visokoobrazovne institucije. U svim ovim ustanovama školuje se približno 120.000 studenata dodiplomskog i postdiplomskog studija. Kada se ova brojka usporedi sa stopom odustajanja, dođe se do podatka da njih više od 30.000 neće nikada završiti upisani fakultet.
Unatoč velikom broju “vječitih studenata”, te značajnom broju apstinenata, samo tijekom prošle akademske 2009./2010. godine u Federaciji BiH je diplomiralo više od deset tisuća studenata. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, jednu od diploma dobilo je 10.069 mladih, od kojih 6209 osoba ženskoga spola. Nastavili se ovim tempom, gdje je od ukupnog broja diplomiranih 61,5 posto žene, može se zaključiti kako će se muškarci morati pobrinuti za jednakopravnost?
Vječiti studenti
Polovina, od ukupnog broja diplomiranih, završi visokoškolsku naobrazbu do 25 godina života. Preostaloj polovini se ne žuri. Do 29. godine njih manje od preostale polovine diplomira u ozbiljnijim godinama života. No skoro svaki treći diplomu dobije tek nakon svoje navršene tridesete godine života. Od ukupnog broja diplomanata, više od polovice (857 studenata) je dobilo diplomu VII. stupnja (po starom programu, prije Bolonje). Po istom programu je 857 dobilo diplome VI. stupnja. Kada se radi o studiju po Bolonji, preddiplomski studij su završila 3303 studenta, dok su zvanje magistra struke dobila 122 studenata.
