Početkom devedesetih godina bh. industrija imala oko 1000 kompanija koje su zapošljavale oko 500.000 radnika, a 12 velikih kompanija nosilo je industrijsku proizvodnju BiH i zapošljavalo oko 44 posto radne snage i sudjelovalo s 99 posto u izvozu tadašnje države. BiH je 1990. ostvarila suficit od pola milijarde američkih dolara u trgovinskoj razmjeni sa svijetom, 2400 američkih dolara bio je BDP 1991., kada je BiH svrstavana u srednje razvijene države u svijetu. No, danas je  bh. ekonomija na koljenima, što zbog svjetske ekonomske krize, što zbog rata i kriminalne privatizacije. Temeljni cilj svake privatizacije je da dođu novi vlasnici kompanija i da poboljšaju rezultate poslovanja kako bi bilo bolje, ne samo vlasnicima, nego i zaposlenima u tim kompanijama. Očito da to u BiH u više od 90 posto kompanija nije ostvareno, a razlog te situacije je posljedica nekompetentnih ljudi koji su, prvo, proveli privatizaciju, i drugo - nesposobnih ljudi koji su preuzeli te kompanije da njima upravljaju. I zbog toga privatizacija u BiH u većini kompanija nije uspješna, smatra većina ekonomskih stručnjaka. Predratna industrija u BiH važila je za jednu od najjačih u regiji, stoga se je nužno podsjetiti tko su bili predratni gospodarski giganti u Sarajevu i što je s njima danas.

Grcaju u dugovima

Podsjetimo, Fabrika motora Sarajevo (FAMOS) prije rata zapošljavala je 12.000 radnika u 12 svojih tvornica diljem BiH. FAMOS je godišnje zarađivao 15 milijuna dolara samo od prodaje motora i dijelova “Mercedes-Benzu”. Sjedište FAMOS-a u Hrasnici kod Sarajeva danas propada, zapošljava manje od 50 ljudi, iz njegovih pogona tijekom i nakon rata pokradeni su strojevi za proizvodnju motora, oklopnih vojnih vozila i tenkovskih transmisija. Najveći među nekadašnjim bh. gospodarskim velikanima zasigurno je sarajevski “Energoinvest”. I ovo nekada najreferentnije ime bh. gospodarstva sada grca u dugovima. Pretprošlu godinu završili su s gubitkom većim od 24 mil. KM, a samo u prvih šest mjeseci 2012. bili su u “minusu” deset milijuna KM. “Energopetrol” je naftna kompanija osnovana 1960. godine kao dio korporacije “Energoinvesta”, a nakon što je i ona poslije rata uništena, budzašto je dana konzorciju INA-MOL prije šest godina. Štetnost ugovora o dokapitalizaciji “Energopetrola” uskoro mogla skupo koštati Federaciju, jer bi INA-MOL federalnoj Vladi, ako ne bude izvan sudskog sporazuma, mogao natovariti dug težak čak 80 mil. KM. Nedavna vijest da je ASA izgubila licenciju za zastupništvo “Volkswagena” (VW) vraća sjećanja na nekadašnji TAS - Tvornicu automobila Sarajevo nastalu 1969. sklapanjem partnerstva s velikim VW-om. Uspješan rad do rata doveo je do toga da su godišnje proizvodili 40.000 vozila. Nakon rata u pogonima TAS-a, obnovljenima uz pomoć “Volkswagena” i “Škode”, obavljala se najjednostavnija montaža automobila, tzv. SKD montaža. Ti su automobili u BiH stizali gotovo kompletirani u matičnim tvornicama u Njemačkoj, odnosno Češkoj. No, zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, potpuno su ukinute carinske pristojbe na uvoz novih automobila te su tako vozila koja izlaze iz vogošćanskih pogona prestala biti jeftinija od uvoznih, a samim tim i konkurentna na bh. tržištu.

Gradili Sadamove baze

Nekoć je građevinska tvrtka “Hidrogradnja” bila pravi gigant i po njoj se i Sarajevo prepoznavalo, a danas je na koljenima. Nekada je “Hidrogradnja” gradila mostove, ceste i hidroelektrane diljem svijeta i obrtala milijarde dolara, a danas nema posla i jedva sastavlja kraj s krajem. Jednostavno, ovu jedinu građevinsku kompaniju, čiji je većinski vlasnik Vlada FBiH, godinama su pogrešnim putem vodili direktori pa je njezin sjaj i autoritet potamnio, a milijuni dolara su isparili. Poslovna zgrada, koja je nekoć bila ponos ove kompanije, već godinama se iznajmljuje Svjetskoj banci . Slična sudbina zadesila je Union invest, nekadašnji gigant koji je prije rata imao milijunske poslove u Alžiru i Iraku, posebno u izgradnji Sadamovih podzemnih baza. Danas je ova kompanija privatizirana, a većina radnika se ni ne sjeća da su nekada radili u njoj. Naime, u poslovnoj zgradi Union investa već godinama stoluje OHR i smjenjuju se visoki predstavnici. Doduše, međunarodna zajednica je obnovila zgradu, s obzirom da je tijekom rata bila u potpunosti uništena. Opseg poslova u odnosi na onaj predratni kreće se između deset i petnaest posto. I kompanija GP Bosna, koja je registrirana i osposobljena da gradi sve vrste objekata visokogradnje i niskogradnje, nakon više od 60 godina duge tradicije dovedena je na rub opstanka, kao i svi prijeratni građevinski giganti, koji se trude izmirivati obveze prema državi i svojim radnicima i poslovati u skladu s važećim zakonima, na rubu su opstanka. Na bubnju su se našle nekretnine jednog od vodećih građevinskih kompanija Vranice. Prije osam godina, Vranica je svoju upravnu zgradu u epicentru Sarajeva prodala jednoj od austrijskih banaka koja je za pet milijuna KM postala vlasnikom objekta od 5000 četvornih metara, sa suglasnošću Općine Centar za proširenje postojećeg objekta za dodatnih 700 četvornih metara. Objekt je srušen do temelja, a na mjestu upravne zgrade Vranice danas je improvizirani parkirališni prostor.

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’