Izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji RH s članicama EU u kaznenim stvarima, što ih je usvojio Hrvatski sabor, izazvale su veliku pozornost ne samo u Republici Hrvatskoj. Izmjene toga zakona kolokvijalno su nazvane Lex Perković. Lex Perković ne važi za djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine, pa njegova primjena onemogućuje primjenu europskog uhidbenog naloga i štiti Josipa Perković od izručenja Njemačkoj. Aktualna vlast u RH nastoji dokazati da slučaj Perković nema nikakve veze s usvajanjem izmjena spomenutog zakona, ali taj pravni akt i dalje se zove Lex Perković.

Lex (leks) na latinskom znači pravilo, propis, zakon. U Hrvatskoj općoj enciklopediji stoji da je lex u rimskoj pravnoj tradiciji općevažeće pravno pravilo. Lex communis je opće pravno načelo. Lex delicti commissi je zakon mjesta počinjenja kaznenog djela, načelo primjene propisa države u kojoj je počinjen delikt. Tog načela drže se sudbene vlasti država EU u vezi s uhidbenim nalozima. Lex domicili je zakon prebivališta, koji sadrži pravna pravila što vrijede u mjestu nečijeg prebivališta, a lex ferenda je pravno pravilo kojeg bi bilo potrebno donijeti. Toga u BiH posebno nedostaje. Lex lata je zakon na snazi, lex naturalis je zakon koji proizlazi iz same naravi stvari, a koji se u BiH lako zaobilazi. Lex non scripta je nepisani zakon.

Pravo je rastezljivo, pravda je spora, ali dostižna. Koče je oni koji se drže one Brozove: „Ta nećemo se držati zakona k’o pijani plota!“

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’