Za mnogo štošta politički analitičari okrivljuju političke elite. U Bosni i Hercegovini postoje najmanje tri političke elite, a na bh. sudbinu posebno utječu one izvana. U elitu spadaju najistaknutije, najuglednije i najvrjednije osobe nekog društva, zajednice, struke, pa tako imamo društvenu, političku, znanstvenu, kulturnu elitu. Potječe od latinske riječi eligere, a znači izabrati, odabrati, a u Europi i svijetu proširio se iz francuskog jezika (elite, elit). Prema enciklopedijama elita je skupina osoba, manjina koja ostvaruje utjecaj i nadzor nad nekim, ili nad svim područjima društvenog života. Pojam vladajuće političke manjine pojavljuje se još kod Platona koji je taj status pripisivao filozofima. U današnje vrijeme elita je jedno od općih mjesta sociologije, posebno kao opreka marksističkom pojmu vladajuće društvene klase. Teoretičari elita drže kako se sva društva podijeljene na vladajuću manjinu i povlaštenu masu. Postoje i shvaćanja da se svako društvo zasniva na “željeznom zakonu oligarhije“, ali ima i mišljenja da vladavina elite nije neizbježna. Država i velike korporacije monopoliziraju moć, a pojedini sociolozi smatraju da je politička birokracija prikladnija izraz od pojma političke elite.
Pripadnost elitama ne određuje sposobnost pojedinca već društvena struktura i ograničenost društvene pokretljivosti. Platon je nekada davno filozofima davao status elite, a danas se u Bosni i Hercegovini u elitu ubacuju i neki koji - “filozofiraju“!
